Bonusi, kao nagrade za dobro odrađen posao, velika su tema poslovnog svijeta danas.

Bonusi predstavljaju mogućnost neoporezivih isplata radnicima koje se baziraju na uspješnosti poslovanja zaposlenika.

Takvi su bonusi isplaćeni na temelju različitih kolektivnih ugovora, unutarnjih propisa i pravilnika o radu. Zakonom o radu plaća je definirana kao primitak radnika kojeg poslodavac isplaćuje radniku za rad u određenom mjesecu.

Kao takav, Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu bonusa za radne uspjehe. Da bi bonus bio priznat Zakonom o radu on mora zadovoljavati kriterij redovite isplate. U slučaju da nagrade ne ispunjavaju taj kriterij, tretiraju se kao materijalno pravo.

Kao zasebna kategorija stoje menadžerski bonusi koji su propisani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se radi o isplatama šabloni poticaja. Upravljače uloge i pozicije viših razina imaju fiksne plaće od kojih 30-60% otpadne na bonuse.

Podizanjem maksimalnih iznosa specifičnog broja isplata koje su neoporezive, Vlada je poslodavcima otvorila prostor za uvođenje novčanih nagrada zaposlenicima. Početak godine 2024. ujedno je donio i promjene i povećavanja poput božićnica, plaća na sezonskim poslovima, dnevnica za službena putovanja te naknade za troškove prehrane.

Isplaćivanje bonusa zaposlenicima varira od poslodavca do poslodavca.

• Neki poslodavci isplaćuju naknade samo dijelu radnika koji postižu uspjeh
• Drugi poslodavci isplaćuju naknade svim radnicima u okviru raspona nagrada.

Neoporezivi iznos naknade nema veze s ugovorenim fondom radnog vremena. Zaposlenici koji rade na puno radno vrijeme i na pola radnog vremena u jednakoj su mogućnosti i imaju jednako pravo na nagradu za uspješan rad.

Uz samo uvođenje nagrada, poslodavci u najnovijim vijestima promišljaju i novi potez – ideju 13. plaće.

Istraživanja provedena od strane Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatske udruge za turizam pokazala su da je 99% poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj.” – govori Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Ambicija Vam je raditi na mjestu koje nagrađuje Vaš trud? Registrirajte se na Zaposlise.hr i dopustite si pronaći poslovne partnere koji dijele Vašu ambiciju i prosperitet!

The post Pravo na bonuse za zaposlenike appeared first on Zaposlise.hr.

Povećanje plaće na sezoni velika je tema za raspravu.

Povećanje plaće sezonskih poslova u 2024. predviđa se. Procjenjuje se da bi minimalni iznos sezonske plaće trebao iznositi 1300 eura.

Sezona koja je na vratima otvara svoja vrata sezonskim radnicima i radu koji bi, procjenjuje se, mogao biti rekordan.

Ipak, ova radna sezona sa sobom povlači i niz problema. Sve je manje domaće radne snage, mali privatni biznisi počinju predstavljati izazov velikim hotelskim lancima i država je u neprestanom uvozu stranih radnika.

Sezonske plaće variraju od poslodavca do poslodavca, a u nastavku donosimo očekivanja zaposlenika kad je riječ o plaćama.

Povećanje plaća na sezoni od 6%

S obzirom na prošlogodišnje sezonske plaće, u 2024. godini očekuje se povećanje od 6%.

Mjesečna primanja ovise o polju rada zaposlenika:

• Konobari – očekivana sezonska plaća je 1408 eura
• Kuhari – očekivana sezonska plaća je 1482 eura
• Recepcionari – očekivana sezonska plaća je 1259 eura
• Prodavači – očekivana sezonska plaća je 1105 eura
• Skladištari – očekivana sezonska plaća je 1050 eura
• Pomoćni radnik u kuhinji – očekivana sezonska plaća je 1322 eura.

Povećanje plaće i osiguranost smještaja – uvjeti

Osim same isplate, jedan od velikih uvjeta kvalitetnog rada na sezoni je osigurani smještaj (40%).

Dok je zaposlenicima osiguran smještaj od krucijalne važnosti, s druge strane ugostitelji se žale na preskup smještaj za radnike – zamjetan je slab odaziv domaćih radnika na sezonu.

“O domaćim radnicima da ni ne govorim. Da nemam djevojku iz Hvara koja u našem restoranu radi četvrtu godinu, ne bih imala nijednog domaćeg radnika. Nestašica je smještaja, radne snage…” – govori Dora Dragić Cvitković iz Jelse.

Daljnja istraživanja pokazuju prednosti posla kojeg sezonci naglašavaju:

• Stjecanje novih vještina – 68%
• Sklapanje novih poznanstava – 61%
• Plaća – 54%
• Boravak na moru – 45%
• Atraktivnost posla – 44%

Tek 6% ispitanika smatra da sezonski poslovi nemaju svojih prednosti, a poznata je činjenica da sezonci nisu previše dotaknuti brojem slobodnih dana niti radnim vremenom.

Kao negativne strane sezonskog posla, naglašavaju se:

• Trajanje rada u vrijeme sezone
• Nedostatak smještaja ili neadekvatan smještaj
• Preniska plaća
• Odvojenost od obitelji i prijatelja.

Tek 10% ispitanika kao negativnu stranu sezonskog posla navodi nešto drugo.

Oglasi za sezonske poslove

Broj oglasa postavljen za sezonske poslove 2024. godine dokazuje govor o visoko potražnji radnika.

Poslodavci su u potrazi za sezoncima iz svih područja – od ugostiteljstva i radnika na recepciji do čistačica.

Zavod za zapošljavanje na svojoj stranici trenutno ima 1008 oglasa za konobare i 795 oglasa za kuhare – s plaćama koje variraju i koje su ponegdje naglašene.

Imate želju okušati se na sezoni? Registirajte se na Zaposlise.hr, pronađite oglas za sebe, odvažite se i otisnite u nova iskustva!

The post Povećanje plaća sezonskih poslova appeared first on Zaposlise.hr.

Dugogodišnji radnici, prema najnovijim istraživanjima, ne svojom voljom ustupaju mjesto povišice novozaposlenima.

Dugogodišnji radnici, podučeni principu odanosti tvrtki koja ih potom za istu nagrađuje sada nailaze na posve drugu politiku. Dugogodišnji su radnici sada plaćeni 7% manje od novih radnika.

Koji su razlozi ovakvih velikih i neočekivanih promjena?

Generacija Z motivirana plaćom

Generacije Z poznata je po tome da je motivacija zaposlenika ove dobi usmjerena na dvije stavke:

• Napredak u karijeri
• Veću plaću.

Web stranica za zapošljavanje Monster iznosi statistiku gdje je čak 70% američke Z generacije navelo plaću kao svoj glavni radni motivator.

Napredak u karijeri drugi je motiv koji služi kao potporanj poslovanju Z generacije. Ukoliko radnici ne vide prosperitet na svome radnom mjestu u vidu promicanja na viši položaj, nerijetko daju otkaz.

Sa zahtjevima poput transparetnih plaća u oglasima za posao, generacija Z sve manje povjerenja i odanosti pridaje poslodavcima, već se oslanja na samopouzdanje koje prikuplja sa socijalnih mreža i okoline.

Kada govorimo o poslovnoj suradnji, naspram milenijalaca, generacija Z oslanja se na sebe, samostalno rješavajući probleme. Sklonost takvom radu proizlazi iz pojave rada na daljinu koje je dodatno pojačano pandemijom.

Dugogodišnji radnici i očekivanja

Nasuprot radnicima generacije Z, dugogodišnji radnici drugih generacije svoj posao temelje na suradnji, cijene timski rad i suradnju. Nastojeći ostvariti profesionalne veze, maksimalno se umrežavaju sa svojim timom te integriraju posao u svoje živote.

Istraživanja su pokazala da, zbog početaka u teškim ekonomskim uvjetima, dugogodišnji radnici prednjače u usvajanju fleksibilnih radnih navika.

Općenito gledajući, mindset dugogodišnjih radnika jest takav da će ostati na radnom mjestu ukoliko mu ono pruža ugodnost, sigurnost i povezanost s poslodavcem.

Stavke poput napredovanja u karijeri, mentorstvo drugim članovima i prilike za učenje postavljaju se kao imperativi njihova rada.

Odgovornost o problemu veće plaće novozaposlenih jednaka je i za poslodavca i dugogodišnjeg radnika.

Obje se strane moraju zapitati nekoliko ključnih pitanja:

• Za zaposlenike: “Hoću li biti odani radnom mjestu i prihvatiti manju plaću?“
• Za tvrku: “Hoćemo li stremiti plaćanju mladih talentata ili zadržati konzervativniji pristup poslu?“

Ideja uspješnog poslovanja pretpostavlja zadovoljstvo obiju strana.

Zanima Vas kako biste Vi konkurirali na tržištu s obzirom na generaciju? Registrirajte se na Zaposlise.hr i pratite vijesti o novim trendovima i isplatama – koje će se isplatiti! 

The post Dugogodišnji radnici plaćeni manje od novozaposlenih appeared first on Zaposlise.hr.

Potražnja za radom raste za 4,5%.

Pri usporedbi analiza tržišta rada iz 2022. s 2023. godinom zamjetan je porast postotka oglasa za posao od 4,5%.

Kako izračunati točan postotak potražnje za radom?

Jedan od glavnih čimbenika jest zapošljavanje stranih radnika na području Hrvatske. U takvom zapošljavanju sudjeluju agencije koje stranim radnicima omogućavaju uvoz, zapošljavanje i smještaj. Trenutno u Hrvatskoj postoji više od 600 registriranih agencija za zapošljavanje stranih radnika. Neki od primjera navedenih tvrtki su:

• Humble Hunters
• Europro
• IN work

Humble Hunters agencija je za zapošljavanje filipinskih i nepalskih radnika u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Otkrivaju četiri glavne usluge koje pružaju uvid u efektno zapošljavanje stranih radnika – posredovanje pri zapošljavanju, ustupanje radnika, ustupanjem do zaposlenja i ishodovanje radne dozvole.

Europro vodeća je agencija za zapošljavanje stranih radnika s preko 10% ukupnog tržišta stranih radnika. Ova agencija izgrađuje jaku mrežu radne snage temeljene na lojalnosti i uvažavanju uzajamnih potreba.

IN work agencija se tijekom 5 godina postojanja specijalizirala za zapošljavanje stranih radnika za sve industrije i područja djelovanja.

Uzevši u obzir čimbenik uvoza stranih radnika i tržišnih uvjeta, prepotstavlja se da porast potražnje za radnom snagom doseže i do 8%.

Ipak, Igor Žigonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave MojPosao naglašava: “Nažalost, proces zapošljavanja stranih radnika i dalje se odvija stihijski. Kako bismo zaustavili iseljavanje naših građana i potaknuli one koji su već otišli da se vrate, nužno je unaprijediti sustav upravljanja unutar naše države. S obzirom na to da Hrvatsku sve više naseljavaju ljudi različitih kultura i vjera, također je važno pružiti podršku njihovoj integraciji u naše društvo. Integracija je proces koji zahtijeva razumijevanje i poštovanje različitosti, te uključivanje stranih radnika u društvene i gospodarske tokove naše zemlje.”

Potražnja za radom u IT sektoru pada

Potražnja za radom na područjima ljudskih resursa i u IT sektoru pada. Pad broja natječaja zamjetan je i u sektoru turizma, kao i u sektoru građevine. Ondje je primjetno blago smanjenje potražnje radne snage u sektorima geodezije, geologije i graditeljstva.

Dok su najzastupljenija područja po broju oglasa farmaceutika i biotehnologija te skladištenje i logistika, i dalje najveća ponuda zabilježena je u sljedećim sektorima:

• Trgovina (prodaja)
• Ugostiteljstvo
• Zanatske usluge i proizvodnja

Više od polovice objavljenih poslova odnosi se na Zagreb i zagrebačku županiju (55%) nakon čega slijede:

• Primorsko-goranska (13%)
• Splitsko-dalmatinska (12%)
• Istarska županija (10%)

Zanima li Vas više vijesti o zapošljavanju i novim oglasima za posao? Registrirajte se na Zaposlise.hr i kreni u potragu za savršenom poslovnom prilikom!

The post Potražnja za radom raste appeared first on Zaposlise.hr.

Idealna plaća, prema najnovijim vijestima, trebala bi iznositi oko 1800 eura. U razdoblju naglog porasta cijena na tržištu i troškova života sve se češće raspravlja o viđenju idealne plaće.

Pristojna plaća ne bi trebala predstavljati iznos tek za podmirivanje troškova života.

Poštena plaća pretpostavlja iznos kojim je moguće osigurati skroman i pristojan život. Taj iznos ljudima osigurava pokrivanje troškova stanovanja, djece, godišnjeg odmora i različitih socijalnih i kulturnih čimbenika i događanja. Isplaćena bi plaća trebala biti iznosa ekvivalentnog trudu i vremenu utrošenom u sam rad.

Pri potrebi promjene mindseta i širem razumijevanju potreba radnika, iznos plaća trebao bi biti transparentan pri svakom oglasu i znatno viši kako bi dostojanstvo ljudskog života bilo priznato.

Inačica iznosa o kojem se govori varira od sindikata do sindikata unutar kojih se znatno iskače Novi sindikat.

Novi sindikat i idealna plaća

Novi sindikat, sindikat je općeg tipa koji organizira radnice i radnike u svim djelatnostima diljem Republike Hrvatske. Sindikat je sudjelovao u kampanji “Kvalitetna odjeća, pravedna plaća” uz  Regionalni industrijski sindikat, kao dio CCC-a, i Koaliciju za dostojanstvenu plaću.

U sklopu kampanje Clean Clothes, idealna plaća bi prema njima iznosila 1800 eura.

“U sklopu kampanje ‘Clean Clothes‘ izračunali smo dostojanstvenu plaću u Hrvatskoj. Kad smo 2021. izišli s podacima, taj je iznos za Hrvatsku bio 1644 eura. Zbog inflacije danas bi ta neto plaća koja osigurava dostojanstven život iznosila 1800 eura. Dostojanstvena plaća ne osigurava samo puko preživljavanje, dakle prehranu i smještaj, nego omogućuje pojedincu da ima dovoljno sredstava i za odjeću, prijevoz, posjećivanje kulturnih manifestacija, odlazak na godišnji odmor. U zapadnim zemljama minimalna plaća približila se dostojanstvenoj, mi smo još daleko od toga”, tvrdi predsjednik Novog sindikata, javlja Lider.

Vijesti iz vlade

Premijer Plenković ima, unatoč činjenici da trenutačni minimalac iznosi 667 eura,a prosječna plaća 1200 eura neto, posve drugačije viđenje budućnosti.

On naglašava sljedeće: “Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj nakon stupanja porezne reforme.”

Premijer Plenković oslanja se na “pravo vrijeme” i “pravi trenutak” kako bismo zaista doživjeli promjene kojima se svi nadamo.

Slažete li se s Novim sindikatom i predloženim iznosom idealne plaće? Registrirajte se na Zaposlise.hr jer iznos plaće ovdje nije tabu tema!

The post Koliko bi trebala iznositi idealna plaća? appeared first on Zaposlise.hr.

Od 1. ožujka 2024. godine na snagu stupaju nova pravila za dječji doplatak.

Na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (NN 156/23, – ZID ZDD). Njime se dohodovni cenzus uvećava sa 70% na 140%. Proračunska osnovica iznosi 441,44 eura. S novom će odredbom zakona pravo na dječji doplatak ostvariti svi čiji dohodak po članu kućanstva na mjesečnoj bazi u 2023. godini ne prelazi 618,02 eura.

Sam iznos doplatka računati će se sukladno pet cenzusnih grupa. Procjenjuje se da će dječji doplatak dobivati pola milijuna ljudi. Iznos doplatka kretati će se između 30,90 i 61,80 eura. U prosincu 2023. godine dio se saborske oporbe založio za ideju uvođenja univerzalnog dječjeg doplatka u iznosu od minimalno 100 eura. Vlada je pritom zaključila da povećanje dječjeg doplatka koje stupa na snagu 1. ožujka 2024. neće promijeniti lošu demografsku sliku.

Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade govori da će doplatak obuhvatiti dvije trećine djeće do 19 godina. Pravo na doplatak imaju djeca koja se školuju do kraja školske godine u kojoj navršavaju 19 godina. Broj cenzusnih skupina povećava se s tri na pet dok pronatalitetni doplatak za treće i četvrto dijete iznosi 66 eura.

Procedura podnošenja zahtjeva

Sama prodecura prijavljivanja za doplatak nije komplicirana. Potrebno je skupiti svu potrebu papirologiju i podnijeti zahtjeve do 29. veljače 2024. Zahtjev je moguće podnijeti i 120 dana nakon stupanja Zakona na snagu, odnosno do kraja lipnja 2024. godine. U iznimnom slučaju novorođenog djeteta, doplatak roditelju pripada od dana djetetova rođenja ukoliko je roditelj podnio zahtjev u razdoblju od mjesec dana od rođenja djeteta. Apelira se na sljedeće:

“Ono što je bitno, ja bih naglasila da ljudi znaju, to je da moraju podnijeti presliku osobne iskaznice svih punoljetnih članova kućanstva, rodni list za djecu za koju se traži doplatak i školsku potvrdu o redovnom školovanju ukoliko je dijete starije od 15 godina, naglašava predstojnica HZMO Područna služba Osijek Biljana Tuševski.

Roditelji koji po prvi put podnose zahtjev moraju biti pripravni pripremiti pozamašniju količinu papirologije, no ovakve su promjene u dobru svrhu.

Tuševski naglašava da implementiranje ovakvih pomaka predstavlja velik iskorak ka budućnosti. U obavezi i cilju je svake države brinuti o svojoj djeci i njihovoj dobrobiti te kao takva mora uvoditi dobre mjere koje će omogućiti prosperitet Z generacije.

Za više vijesti skinite aplikaciju Zaposlise.hr !

The post Kriteriji za dječji doplatak – promjena u 2024. appeared first on Zaposlise.hr.

Od 1. veljače 2024. godine njemačke firme odlučile su uvesti četverodnevni radni tjedan – i ovo postaje hit tema!

Četverodnevni radni tjedan preferenca je mnogih mladih zaposlenika koji teže i poslovnom i privatnom uspjehu. Osmosatno radno vrijeme sve više zapada u tradicionalne ideje poslovanja i krati vrijeme onom privatnom – mlađe generacije teže promjenama.

Rezultati zemalja koji su proveli program četverodnevnog radnog tjedna pokazuju povećanje produktivnosti za 40% dok se čak 96,5% osoblja složilo da su im radni uvjeti i život poboljšani. Čak 83,5% osjeća se više prihvaćenima u društvo i lakše se prilagođavaju drugim ljudima.

Njemačka prihvaća izazov – uvodi četverodnevni radni tjedan

S ciljem da provjeri leži li ponešto istine u unaprijeđenju zdravlja i posla zaposlenika, Njemačka odlučuje uvesti četiri radna dana u tjednu s jednakom plaćom kao i ranije. Uvjerena kako ne može biti na gubitku takvim uvođenjem, kroz veljaču provodi eksperiment u 45 firmi diljem Njemačke. Četverodnevni radni tjedan trajati će 6 mjeseci u svrhu polučivanja rezultata ovakve promjene.

Četverodnevni radni tjedan kao rješenje krize

Njemačka se od 2020. godine bori s gospodarskim poteškoćama zbog pandemije i borbe za prelazak na električna vozila. Unatoč činjenici da  Njemačka, s 34 radna sata ima jedan od najkraćih radnih tjedana, zahtijeva se promjena.

U situaciji u kojoj nedostatak kvalificiranih radnika apelira na firme koje su pod imperativom popunjavanja svojih redova, radnici odlučuju tražiti veće plaće i određenu dozu neovisnosti pri radu. Upravo iz takve neravnoteže nastao je dosad najdulji štrajk Njemačke željeznice (DB) čiji se kraj ne nazire.

Šef utjecajnog GDLa- jasno je naglasio njihove želje za većim plaćama i skraćenim radnim vremenom. Ovakav je štrajk rezultirao javljanjem njemačkih liberala koji vide rješenje u uporabi umjetne inteligencije umjesto strojovođa. 

Ovakav disbalans dovodi do sve većih problema – polovica njemačih firmi ne može popuniti radna mjesta te prestaju tražiti visokoobrazovane radnike u velikim firmama poput softverske SAP SE multinacionalne kompanije. Prema istraživanjima, do 2034. godine Njemačka će izgubiti više od sedam milijuna ljudi zbog sve starije populacije i niskog nataliteta.

Što se očekuje od četverodnevnog radnog tjedna?

Četverodnevni radni tjedan trebao bi označiti veliki povratak entuzijazma i produktivnosti na radna područja. U samom cilju da ojača volju, kvalitetu i suradnju zaposlenika, od četverodnevnog radnog tjedna očekuje se i pozitivan utjecaj na svjetski BDP koji je 2022. bio pogođen niskom produktivnošću Njemačke za čak 9%.

Smanjen broj radnih dana pretpostavlja smanjenje stope anksioznosti na radnom mjestu, kao i povećanje učinkovitosti i pri najzahtijevnijim projektima. Također, smanjen broj radnih dana pretpostavlja i efikasnost ostvarenja privatnih želja i planova zaposlenika koja potom direktno utječu na samu kvalitetu poslovanja.

Je li četverodnevni radni tjedan ostvariv u Hrvatskoj?

O mogućnosti četverodnevnog radnog tjedna raspravlja se i u Hrvatskoj.

Samim uvođenjem remote ili hibridnog načina rada otvara se znatan prostor za eksperiment kojemu se trenutno odlučuje podvrgnuti Njemačka. Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever naglašava da zaposlenici rado ostaju kod poslodavca čije je broj sati smanjen i zauzvrat vjernije i kvalitetnije ispunjavaju svoje poslovne dužnosti.

S druge strane, iako bi smanjen broj radnih dana zasigurno pospješio produktivnost poslovanja, takav model nije moguće primijeniti na svakom vrsti posla, univerzalno. Sindikalist navodi da javni poslovni sektor nije prilagodljiv u jednakoj mjeri kao i privatni. Zdravstvo, školstvo i policija samo su neki od sektora kojima bi takav model predstavljao izazov.

Postoji li u Hrvatskoj nada prijelaza na četverodnevni radni tjedan u budućnosti i kako će se te promjene implementirati?

Skinite aplikaciju Zaposlise.hr i pratite naše vijesti!

The post Četverodnevni radni tjedan – u Njemačkoj appeared first on Zaposlise.hr.

Izvještaj Međunarodne organizacije rada naglašava da je nešto više od 5% radne snage nezaposleno. Stopa porasta nezaposlenosti 2024. znatno raste.

Predviđa se se brojka od 2 milijuna radnika u potrazi za poslom u sljedećih 12 mjeseci. Izvješće UN-a potvrđuje procjenu Svjetske banke koja tvrdi da ulazimo u razdoblje najvećeg porasta nezaposlenosti u 30 godina. Radnici u potrazi za poslom podići se stopu nezaposlenosti s 5,1% u 2023. na 5,2% u 2024. godini.

Krucijalne su velike razlike zemalja s visokim i niskim dohotkom i činjenica da je velik dio radne snage zaposlen u neformalnom sektoru. Promjene u svezi zaposlenja u neformalnom sektoru ne nailaze na promjene. Oko 58% globalne zaposlenosti ostati će neformalno zaposleno i kroz 2024. godinu, dok se i za samo siromaštvo zaposlenih pretpostavlja da će perzistirati.

Jedan od ključnih problema s kojima se suočavamo u 2024. jest sve veća nejednakost u prihodima i utjecaj inflacije na stvarne prihode.  Takvo što zamjetno je osobito u zemljama G20. Stoga zaključujemo da su potrebne političke intervencije socijalne pravde u svrhu stvaranja održivog gospodarskog oporavka. Vlade moraju ojačati svoje domaće gospodarstvo kroz inicijative povećavanja kvalitete životnog standarda.

Skupine zemalja s visokim dohotkom u 2024. godini trebale bi imati porast nezaposlenosti od 4,5% u 2023. na 4,7%. Postotak nezaposlenih mladih ljudi predstavlja poseban izazov za bržu strukturnu prilagodbu tržišta rada. S druge strane, zemlje sa srednjim dohotkom zadržavaju prošlogodišnju vrijednost, a u zemljama s niskim dohotkom ova bi stopa trebala polako padati.

Jedna od glavnih metoda ojačavanja zaostalih gospodarstava i stope zapošljavanja jest poticanje međunarodne suradnje radi boljeg korištenja multilateralnih razvojnih fondova, ali i transparentnost plaća. Točno definirani iznosi plaća otvaraju vrata stvarnim informacijama o poslovnom mjestu i uvjetima rada te utječu na stopu (ne)zaposlenosti.

Stanje porasta nezaposlenosti 2024. u Hrvatskoj

U prosincu 2023. ukupan broj zaposlenih dosegao je  1 653 778 od čega 775 018 čine žene. U odnosu na studeni 2023. postotak ukupno zaposlenih pao je za 0,2% dok je broj zaposlenih žena porastao za 0,4%. Stopa registrirane zaposlenosti 2023. godine iznosila je 6,5%.

Inflacija u Hrvatskoj kontinuirano se smanjivala tijekom 2023., a nastavak takvog trenda očekuje se i u 2024. godini. Pod pretpostavkama zadržavanja jednakih cijena plina i struje u 2024. inflacija bi se mogla smanjivati kroz tekuću godinu. S druge strane, zadržavanje inflacije  usluga iznad 4% zbog pritiska s tržišta rada, kao i zbog velike potražnje mogla bi biti nešto naglašenija od inflacija cijena industrijskih dobara.

Recentna ostvarenja na tržištu rada prikazuju da bi rast nominalnih i realnih bruto plaća mogao biti izraženiji u javnom sektoru 2024. te se nastaviti kroz godinu, dok se u projekcijskom razdoblju očekuje smanjenje stope nezaposlenih i umjereniji rast bruto plaća.

Tablica 1. Makroekonomske projekcije za Hrvatsku

Prognoze porasta nezaposlenosti za 2025.

Prognoze stopa nezaposlenosti predviđaju ukupni porast nezaposlenosti za 2025. Izvješće ureda “Current View of the Economy” procjenjuje da će od stope nezaposlenosti od 2023. do 2025. dosegnuti 4,4% u čevrtom kvartalu 2024. godine i ostati na gotovo jednakoj razini do 2025. Jednako tako, predviđa se da će BDP pasti s 2,5% iz 2023. na 1,5% u ovoj tekućoj godini, dok će u 2025. doživjeti povrat na 2,2%.

Zaključno, skromno poboljšanje stope zaposlenosti očekuje se kroz 2025. godinu.

Za više informacija o stanju tržišta, poslovanju i najnovijim vijestima skini aplikaciju Zaposlise.hr !

The post Porast nezaposlenosti u 2024. appeared first on Zaposlise.hr.

Sve skorijim završetkom 2023. godine, promatramo aktivno tržište rada koje odražava suvremene poslovne promjene i specifične izazove. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je podatke o trenutnim potrebama za radnicima po sektorima, pri čemu se ističu obrazovanje, zdravstvo, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo.

Najtraženija zanimanja u Hrvatskoj

Potkraj ove godine, zabilježeno je 113.250 nezaposlenih osoba što je 2.929 osoba manje u odnosu na prošlu 2022. godinu.

Izvor fotografije: HZZ (Hrvatski zavod za zapošljavanje)

Hrvatski zavod za zapošljavanje je objavio podatke iz svoje baze koje iskazuju trenutnu potrebu za radnicima po djelatnostima.

Naime, sektor obrazovanja trenutno traži 3.020 radnika, zatim slijede djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi koji su u potrebi za 2.866 radnika. Na 3. mjestu je prerađivačka industrija koja ima potrebu za 2.190 radnika te sektor trgovine i popravak motornih vozila i motocikala s potrebom za  1.619.

Na kraju je sektor građevinarstva koji je u potrazi za 1.361 radnikom.

Prema istraživanjima Ekonomskog instituta Zagreb, krajem ove godine najtraženija zanimanja su bili prodavaač, skladištar, knjigovođa i konobara kao top 5 najtraženija zanimanja.

Najveći doprinos rastu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj se odnosio na prodavače, skladištare i vozače, dok su se oglasi iz inozemstva odnosili za elektrotehničare, građevinske radnike i kuhare.

Koja zanimanja imaju najveću, a koja najnižu plaću?

Prema podacima portala Moja plaća, saznali smo koja zanimanja i koje kategorija poslova najviše zarađuju, a koja najmanje.

Najvišu plaću imaju:

1. Pilot s prosječnom neto plaćom od 2.826 eura
2. Direktor proizvodnje s prosječnom neto plaćom od 2.637 eura
3. Direktor IT poslova s prosječnom neto plaćom od 2.636 eura
4. Business Group Manager s prosječnom neto plaćom od 2.522 eura
5. Regionalni direktor s prosječnom neto plaćom od 2.470 eura

Dok najnižu plaću imaju:

1. Poštar s prosječnom neto plaćom od 571 eura
2. Bolničar s prosječnom neto plaćom od 574 eura
3. Paker s prosječnom neto plaćom od 586 eura
4. Kineziolog s prosječnom neto plaćom od 591 eura
5. Radnik na prijemnom putu s prosječnom neto plaćom od 592 eura

Koje kategorije poslova najviše zarađuju?

Kategorije poslova koje imaju najvišu procijenjenu mjesečnu plaću:

1. Top menadžment
2. Tehnologija i razvoj
3. Informacijske tehnologije
4. Menadžerski posao
5. Telekomunikacije

Kategorije poslova s najnižom prosječnom plaćom:

1. Tekstilna i kožna industrija
2. Pomoćna zanimanja
3. Uslužne djelatnosti
4. Prodaja
5. Drvna industrija

Zaposlise.hr kao inovativno rješenje za brz pronalazak posla

Zaposlise.hr predstavlja revolucionarno rješenje za brzo zapošljavanje. Inovativnim pristupom pojednostavljuje proces regrutacije, omogućujući brzu i transparentnu prijavu na poslovne oglase.

Jednim svajpom prijavljujete se na željeni oglas, dok vaš korisnički profil istovremeno postaje životopis, eliminirajući potrebu za ponovnim pisanjem životopisa, ali i zamolbi.

Sada je zapošljavanje lako, brzo i prilagođeno modernom tempu života.

Zaposlise.hr je inovativna platforma koja omogućuje jednostavno objavljivanje slobodnih radnih mjesta, čime omogućuje pronalazak idealnih kandidata brže nego ikada prije. Odaberi način pretrage koji ti najviše odgovara i iskusite inovativne značajke poput video oglasa i live chata za bolju interakciju, sve na jednom ekranu.

Ova integracija tehnologije ne samo da pojednostavljuje proces, već i pruža sveobuhvatno iskustvo regrutacije koje odražava suvremene standarde poslovnog svijeta.

Uz Zaposlise.hr, regrutacija postaje učinkovita, interaktivna i prilagođena potrebama modernog tržišta rada.

Isprobaj Zaposlise.hr aplikaciju dostupnu za Android i iOS uređaje.

The post Koja su bila najtraženija zanimanja u 2023. godini? appeared first on Zaposlise.hr.

U skladu s nedavnim prijedlogom izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak, koje stupaju na snagu početkom 2024. godine, radnici mogu očekivati značajan porast neoporezivih naknada u različitim kategorijama.

Ove promjene ukazuju da će radničke naknade doživjeti značajne povećanja, a poslodavci će imati veći manevarski prostor u isplati različitih oblika novčanih primanja.

U nastavku, razmotrit ćemo ključne promjene koje će utjecati na različite aspekte radnih odnosa, istražujući područja kao što su prigodne nagrade, naknade za radne rezultate, i druge beneficije.

Izmjena Pravilnika o porezu na dohodak

Promjene u pravilniku Zakona o porezu na dohodak, koje su nedavno objavljene i planirane za stupanje na snagu početkom 2024. godine, donose povećanje neoporezivih primanja za zaposlenike. Naime, zaposlenicima će porasti iznos neoporezivih primitaka koje im isplaćuju poslodavci.

Prema novom pravilniku Ministarstva financija, poslodavci će od početka iduće godine primjerice moći isplatiti maksimalni iznos prigodne nagrade od 700 eura, što predstavlja porast u odnosu na dosadašnjih 663,62 eura.

Porast neoporezivih naknada poput nagrada za radne rezultate, paušalne naknade…

S druge strane, dodaci na plaće i dodatna plaća raste s 995,43 eura na 1120 eura – što je rast od 124,57 eura. Nadalje, porast neoporezivih naknada za trošak prehrane radnika, raste s trenutnih 796,44 eura na čak 1200 eura.

Iznos neoporezivih primitaka koju će poslodavac moći isplatiti u jednoj godini svakom radniku poput prigodnih nagrada primjerice nagrada za radne rezultate i troškove prehrane porast će za 564,5 eura od sljedeće godine.

Za potpore zbog invalidnosti, za smrt u užoj obitelji, za dugotrajno bolovanje te potpora djetetu umrlog radnika, od 2024. godine te potpore će se moći isplaćivati neoporezivo do 560 eura.

Kod mogućih neoporezivih primitaka za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina radnog staža rast će na 280 eura, za 15 godina na 336 eura, za 20 godina na 392 eura, za 25 godina do 448 eura, za 30 godina 504 eura, za 35 godina 560 eura, za 40 godina i narednih 5 godina na 672 eura.

Otpremnine radnika

Dobre vijesti su za radnike koji odlaze u mirovinu. Naime, raste neoporezivi iznos otpremnine radnika koji ide u mirovinu s trenutnog maksimalnog iznosa od 1327,24 eura na 1400 eura.

Porast dnevnice za službena putovanja

Vezano uz službena putovanja, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu bit će neoporezive do 30 eura (trenutno je 26,55 eura). Raste i iznos naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe raste sa 0,40 na 0,50 eura po prijeđenom kilometru.

Prijedlog novog Pravilnika o porezu na dohodak za 2024. godinu donosi značajna poboljšanja za radnike, pružajući im veće neoporezive iznose u različitim kategorijama naknada. Ova inicijativa ima potencijal potaknuti radnu motivaciju i poboljšati radno okruženje, nudeći radnicima dodatne pogodnosti koje će se odraziti na njihovu ukupnu dobrobit.

S druge strane, poslodavcima se pruža prilika da nagrade radne rezultate i potiču dugotrajan radni staž svojih zaposlenika kroz povećane neoporezive iznose.

S obzirom na ove novosti, očekuje se da će ove promjene imati značajan utjecaj na radničke naknade, pridonoseći izgradnji pozitivnije radne okoline u godinama koje slijede.

Tražiš novi posao koji će te ispunjavati?

Isprobaj Zaposlise.hr aplikaciju i iskusi moderno zapošljavanje. Sada možeš uživati u transparentnim oglasima za posao s jasno definiranim plaćama, a prijava na oglas je jednostavna uz samo jedan swipe – sve dostupno direktno na tvojem mobilnom uređaju.

Zaposlise.hr aplikacija pruža ti mogućnost da istražiš najnovije poslovne ponude brzo i jednostavno, omogućujući ti preglednost u vezi s ponuđenim plaćama prije nego što se odlučiš prijaviti. Bez nepotrebnog kompliciranja, sada možeš brzo pregledati relevantne informacije o poslu i odabrati najbolje prilike iz udobnosti svog mobitela.

Ne gubi više vrijeme na pretraživanje nesigurnih poslovnih ponuda – preuzmi Zaposlise.hr aplikaciju već danas i započni svoj put prema karijernom uspjehu s pouzdanim informacijama o poslovima koje želiš.

The post Porast neoporezivih naknada: koje radničke nagrade će se povećati? appeared first on Zaposlise.hr.