‘Skakanje’ s jednog radnog mjesta na drugi, iako je najpopularnije kod mlađih posloprimaca poprima sve veću važnost kod posloprimaca svih godišta. Naime, nakon globalne pandemije posloprimci su doživjeli ‘prosvjetljenje’, gdje su shvatili važnost stabilnog i netoksičnog radnog mjesta.

Tako se razvio trend ‘job hopping’. Tendencija posloprimaca da učestalo mijenjaju poslodavce u svrhu povećanja plaće ili potragom za novim iskustvima i vještinama te dinamičnijim radnim mjestima.

Ako mijenjate radna mjesta svakih 18 mjeseci, službeno ste job-hopper.

Job hopping i The Great Resignation

The Great Resignation ili još nazvan The Big Quit, trend je koji je počeo 2021. godine nakon globalne pandemije.

Riječ je o trendu masovnih ostavki diljem svijeta zbog stagnacije razina plaća, većih troškova života, limitiranih prilika za karijerni napredak, toksičnih radnih okruženja, nefleksibilnosti poslodavaca i još mnogih drugih razloga.

The Great Resignation trend koji je počeo nakon globalne pandemije, potaknuo je job hoppanje.

Iako danas job hopping nije percipirana kao negativna stvar, prije 50 godina su ga zvali Hobo (beskućnički) sindrom. To je fenomen koji opisuje posloprimce koji učestalo mijenjaju karijere i poslodavce, nikad zadovoljni s istim radnim mjestom.

Premisa da povećati plaću možete jedino promjenom radnog mjesta, sve je više prihvaćena kod posloprimaca, posebice onih mlađih.

Istraživanja u SAD-u navode kako polovica radnika koji su promijenili posao u razdoblju od 2021. do 2022. godine, dobila neto povećanje plaće od 9,7% ili više. Dok je druga polovica onih koji su promijenili posao dobili nešto manju neto povišicu ili čak doživjela pad neto zarade.

Vjeruje se da je to samo jedan od razloga zašto posloprimci ispod 34 godine, češće mijenjaju radna mjesta.

A drugi razlozi su ti da mlađe generacije zaposlenika teže uzbudljivim karijerama punih izazova i dinamičnim događanjima.

Opasnosti job-hoppanja

1. Poslodavci mogu sumnjati u vašu lojalnost
2. Veći stres zbog učestale promjene posla
3. Konstantno dokazivanje svojih sposobnosti može biti umarajuće

Prednosti job-hoppanja

1. Povećanje plaća
2. Učenje novih vještina
3. Networking (umrežavanje)

Što poslodavci misle o job-hopperima?

Pripremite se da će vas regruteri uvijek pitati zašto ste promijenili zadnje radno mjesto.

Česta promjena poslova može indicirati poslodavcima da niste lojalni. Kreativni odgovori poput da se niste mogli razvijati na prošlom radnom mjestu potkrijepite konkretnim primjerima.

Prosječni rast plaće mijenjanjem poslodavaca je u prosjeku 10-20%.

Osim nelojalnosti, učestalo mijenjanje radnih mjesta vas u očima regrutera može prikazati nepouzdanim radnikom.

Job hopping ne mora biti loša navika. S obzirom na to da većinu poslodavaca zabrinjavaju ‘rupe’ u životopisima posloprimaca, pobrinite se da imate konkretne razloge za job hopping.

Stručnjaci kažu ako poslodavci ne počnu cijeniti lojalnost, job hopping će nastaviti biti rastući trend. No, plaća nije jedini čimbenik za zadržavanje zaposlenika.

Edukacija, nove prilike i mogućnost karijernog razvoja je važno za ostanak zaposlenika.

To je posebice važno za mlađe generacije poput milenijalaca i gen Z.

Više trendova hara tržištem rada, saznajte sve na Zaposlise.hr blogu.

The post Job hopping: jedini način za veću plaću je promjena posla? appeared first on Zaposlise.hr.

Famozni Great Resignation trend ili trend ‘Velike ostavke’ je potaknuo razgovore o lojalnosti zaposlenika prema poslodavcima.

Naime, zadnjih godina je zabilježen velik broj radnika koji se vraćaju prethodnim poslodavcima. To su takozvani boomerang zaposlenici koji napuste kompaniju, ali se nakon nekog vremena vrate.
Koji je razlog da se zaposlenici vraćaju starom poslodavcu?

Što razlikuje dobrog boomerang zaposlenika od onog lošeg?

Dobar boomerang zaposlenik je onaj koji je napustio tvrtku u dobrim odnosima s kolegama i nadređenima. Ako je zaposlenik otišao ogorčen zbog loših odnosa ili se osjećao ugroženo u poduzeću, postavlja se pitanje kako će njegov povratak utjecati na radnu atmosferu.

Prema LinkedIn istraživanjima iz 2021. godine, 4% novozaposlenih radnika su bili boomerang zaposlenici.

Bilo da su dali otkaz zbog privatnih razloga ili su se samo htjeli razvijati u drugom okruženju, boomerang zaposlenici mogu dati veliku vrijednost prethodnom poslodavcu. Nova znanja koja su usvojili kod drugih poslodavaca, mogu biti od velike vrijednosti.

Deloitte istraživanje kroz više industrija, ističe kako je samo 59% ispitanih zaposlenika izjavilo da su sretni na ranom mjestu, dok je 30% kazalo da su preopterećeni poslom i očekivanjima.

Prednosti zapošljavanja boomerang zaposlenika

1. Već poznati zaposlenik te poslodavac zna što može očekivati od njega
2. Boomerang zaposlenici su prikupili vrijedna iskustva i znanja u drugim poduzećima
3. Brži trening i edukacija, budući da su već upoznati s tvrtkom i radnim obvezama
4. Već su upoznati s organizacijskom kulturom i znaju što mogu očekivati
5. Oni se žele vratiti u poduzeće – to je dokaz da je poduzeće vrijedno povratka

Koje su opasnosti zapošljavanja boomerang zaposlenika?

1. Ako su otišli zbog negativnih okolnosti to može biti štetno za radni moral u poduzeću
2. Neka očekivanja nisu ispunjena te zaposlenik može biti ogorčen prema bivšim kolegama ili nadređenima
3. Zaposlenik se promjenio te možda više nije dobar ‘fit’ za poduzeće
4. Zanemarivanje novih potencijalnih kandidata koji bi možda bili bolji za poduzeće
5. Nisu bili motivirani za rad te nisu imali velike uspjehe

Intervju s boomerang zaposlenikom

Kako bi se poslodavci uvjerili da je zapošljavanje boomerang zaposlenika dobra odluka, važni su njegovi odgovori na sljedeća pitanja:

U kojem smjeru ste išli kada ste napustili našu tvrtku?

Koje ste nove vještine i znanja usvojili?

Zbog kojih ste razloga otišli iz naše tvrtke?

Koji su glavni razlozi vašeg povratka?

Što vam je važno ovog puta u poduzeću?

Razgovor s njihovim bivšem nadređenima i kolegama može dati detaljnije informacije za zapošljavanje boomerang zaposlenika. Pritom misleći na informacije poput kako je bilo s njima raditi, koje su njihove prednosti i mane te koje meke vještine posjeduju.

Naravno, taj zaposlenik se vjerojatno promjenio i učio kod drugih poslodavaca, stoga odluka o zaposlenju se nebi trebala bazirati samo na infomacijama bivših kolega.

Poslodavac i boomerang zaposlenik moraju precizno dogovoriti koje će promjene biti ovoga puta. Važmo je da su obje strane dobro upoznate s novim očekivanjima te da je boomerang zaposlenik pružao jasne razloge svog povratka.

U sektorima umjetnosti i edukacije čak 6% novozaposlenih su bili boomerang zaposlenici.

Boomerang zaposlenici mogu biti pozitivna stvar

Kod poslodavaca će uvijek biti strah da će boomerang zaposlenici opet otići. No, postoji razlog zašto se zaposlenik vratio. Na poduzeću je odluka da li je taj razlog dovoljno dobar.

Zabrinjavajuć podatak je da posloprimci smatraju da su postigli veću plaću nakon povratka u bivšu tvrtku. Nadalje, ističu kako im se isplatilo otići i ponovno vratiti kako bi im se poboljšali uvjeti, umjesto toga da su ostali i tražili bolje uvjete.

Forbes ističe kako boomerang zaposlenici imaju 25% veću plaću kada se vrate u bivšu tvrtku.

Važno je saznati zašto je zaposlenik otišao te koji su bili glavni problemi. Bili ti problemi veliki ili mali, oni mogu negativno utjecati na organizacijsku klimu, ali i na ostale zaposlenike.

Ako se radna klima bitno promjenila od odlaska zaposlenika, boomerang zaposlenik će se možda teško prilagoditi novim promjenama.

Možda je ‘The Great Resignation’ trend uzeo prevelikog maha, pa je ljudima žao što su otišli iz nekih kompanija.

Koji je god razlog, kod zapošljavanja ili odlaska iz tvrtke, dobro promislite.

Tražiš posao koji ćete ispunjavati?

Isprobaj Zaposlise.hr aplikaciju i uživaj u transparentnim oglasima za posao.

The post Boomerang zaposlenici – posljedica ‘Velike ostavke’ appeared first on Zaposlise.hr.

‘Quiet quitting’ ili tiho odustajanje

Novi trend na tržištu rada ‘quiet quitting’, posebice izražen kod mlađih generacija. Sve manji interes za tipičnim ‘9 do 5’ poslovima je ponukao veliki dio novih generacija na ‘tihe otkaze’.

Naime, osobe koje ‘potiho odustaju ‘ od posla, pokazuju niži dodatni angažman oko svojih obveza. To su osobe koje pokazuju nisku razinu motivacije te entuzijazma za radom.

Prema Deloitte-u, 75% gen z-ovaca i 76% milenijalaca bi htjelo raditi na daljinu.

Zaposlenici koji redovito dolaze na posao te obavljaju samo onaj minimum koji se traži od njih. Ovaj trend zagovara manje prekovremene ili dodatan trud. Quiet quitting može biti rezultat frustracije i nezadovoljstva zaposlenika ili pak odluka radnika da želi imati jasnije granice između radnog mjesta i privatnog života.

Glavni kriterij današnjih zaposlenika je razina plaće i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Zanimljivo je da nakon pandemije brojna istraživanja prikazuju kako je odnos s kolegama među najmanje važnim faktorima za zadovoljstvo na poslu kod mlađih generacija. Nadalje, veliki udio radne snage se više ne želi vraćati na klasična radna mjesta.

Novi modeli rada kao što su digitalni uredi i remote rad su definitivno promjenili stav ljudi prema poslodavcima i radnom mjestu.

Zamah quiet guitting-a

Quiet quitting je trend takozvanog ‘tihog odustajanja’ zaposlenika. Naime, quiet quitting se odnosi na situaciju kada zaposlenik ne daje izravan otkaz, nego odustaje od dodatnog truda kojeg ulaže u posao.

Nedavna istraživanja McKinsey-a, iskazuju kako 40% zaposlenika razmišlja dati otkaz u sljedeća 3-6 mjeseca.

Moglo bi se reći da zaposlenik stvara jaču granicu između osobnog života i poslovnog.

Quiet quitting je dobio i negativnu konotaciju koja kaže da tu praksu koriste zaposlenici koji odrađuju samo minimum, bez posebnog truda ili kreativnosti. No, ne mora značiti da zaposlenik potpuno odustaje od svoje karijere. On samo stvara konkretnu granicu između radnog mjesta i svog privatnog života.

Ovaj trend je proslavio viralni TikTok video koji govori da se ‘quiet quitting’ odnosi na postepeno odustajanje zaposlenika od posla, umjesto naglog napuštanja radnog mjesta.

Prosječna osoba potroši oko 90.000 sati na poslu tokom svog života.

Mnogi su podjelili svoja iskustva u komentarima popularnog TikTok videa. Većina govori kako je posao imao veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Mnogi su rekli kako bi smanjili teret posla, da su prestali raditi prekovremene, upisivati dodatne treninge te su smanjili druženja s kolegama.

Odlučili su se doći na posao i odraditi svoje vrijeme te ne povezivati svoje emocije s radnim mjestom.

Kao rezultat, quiet quitting je simptom kada zaposlenici nisu povezani sa svojim radnim mjestom i nadređenima.

Mlađe generacije i ‘burnout’

Istraživanje Gallupa, kaže da su radnici rođeni 1989. na dalje, iskazali najmanji angažman na radnom mjestu u ovoj godini. Samo 31% mladih radnika je izjavilo da se dodatno angažiralo na svom radnom mjestu.

Mnogi shvaćaju trend quiet quittinga kao prilike za lijenost na poslu. Srž ovog trenda je da ljude potakne da ne rade do trenutka ‘sagorijevanja’ i oštećenja svog zdravlja, nego da odvoje privatan život od poslovnog.

Deloitte istraživanje 2022. o generaciji Z i milenijalcima, govori kako je razina plaća najvažniji razlog zašto su napustili svoj posao.

Mlađe generacije više ne prihvaćaju hustle culture mentalitet. Naime hustle culture zagovara neumoran radi i fokus samo na posao i novac. Većina gen z-ovaca odbija ovakav stil života jer on rezultira tome da se njihov cijeli život vrti oko posla.

45% gen z-ovaca osjeća ‘burnout’ zbog radne okoline, dok 44% njih je dalo otkaz zbog prevelikog pritiska obujma posla, iskazuje poduzeće Deloitte.

Naporna radna etika ili hustle culture je bio način da se zaposlenici istaknu kod poslodavaca. Na kraju se pokazalo kao vrlo neodrživo za mentalno zdravlje zaposlenika.

Za više novosti, zaprati Zaposlise.hr blog.

The post Quiet quitting: tiho odustajanje radnika appeared first on Zaposlise.hr.