Potražnja za radom raste za 4,5%.

Pri usporedbi analiza tržišta rada iz 2022. s 2023. godinom zamjetan je porast postotka oglasa za posao od 4,5%.

Kako izračunati točan postotak potražnje za radom?

Jedan od glavnih čimbenika jest zapošljavanje stranih radnika na području Hrvatske. U takvom zapošljavanju sudjeluju agencije koje stranim radnicima omogućavaju uvoz, zapošljavanje i smještaj. Trenutno u Hrvatskoj postoji više od 600 registriranih agencija za zapošljavanje stranih radnika. Neki od primjera navedenih tvrtki su:

• Humble Hunters
• Europro
• IN work

Humble Hunters agencija je za zapošljavanje filipinskih i nepalskih radnika u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Otkrivaju četiri glavne usluge koje pružaju uvid u efektno zapošljavanje stranih radnika – posredovanje pri zapošljavanju, ustupanje radnika, ustupanjem do zaposlenja i ishodovanje radne dozvole.

Europro vodeća je agencija za zapošljavanje stranih radnika s preko 10% ukupnog tržišta stranih radnika. Ova agencija izgrađuje jaku mrežu radne snage temeljene na lojalnosti i uvažavanju uzajamnih potreba.

IN work agencija se tijekom 5 godina postojanja specijalizirala za zapošljavanje stranih radnika za sve industrije i područja djelovanja.

Uzevši u obzir čimbenik uvoza stranih radnika i tržišnih uvjeta, prepotstavlja se da porast potražnje za radnom snagom doseže i do 8%.

Ipak, Igor Žigonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave MojPosao naglašava: “Nažalost, proces zapošljavanja stranih radnika i dalje se odvija stihijski. Kako bismo zaustavili iseljavanje naših građana i potaknuli one koji su već otišli da se vrate, nužno je unaprijediti sustav upravljanja unutar naše države. S obzirom na to da Hrvatsku sve više naseljavaju ljudi različitih kultura i vjera, također je važno pružiti podršku njihovoj integraciji u naše društvo. Integracija je proces koji zahtijeva razumijevanje i poštovanje različitosti, te uključivanje stranih radnika u društvene i gospodarske tokove naše zemlje.”

Potražnja za radom u IT sektoru pada

Potražnja za radom na područjima ljudskih resursa i u IT sektoru pada. Pad broja natječaja zamjetan je i u sektoru turizma, kao i u sektoru građevine. Ondje je primjetno blago smanjenje potražnje radne snage u sektorima geodezije, geologije i graditeljstva.

Dok su najzastupljenija područja po broju oglasa farmaceutika i biotehnologija te skladištenje i logistika, i dalje najveća ponuda zabilježena je u sljedećim sektorima:

• Trgovina (prodaja)
• Ugostiteljstvo
• Zanatske usluge i proizvodnja

Više od polovice objavljenih poslova odnosi se na Zagreb i zagrebačku županiju (55%) nakon čega slijede:

• Primorsko-goranska (13%)
• Splitsko-dalmatinska (12%)
• Istarska županija (10%)

Zanima li Vas više vijesti o zapošljavanju i novim oglasima za posao? Registrirajte se na Zaposlise.hr i kreni u potragu za savršenom poslovnom prilikom!

The post Potražnja za radom raste appeared first on Zaposlise.hr.

Ergonomija se javlja kao rješenje problema izazvanih provođenjem vremena ispred računala ili drugih uređaja.

Dugotrajno sjedenje ili višesatno tipkanje postupno postaju pogubno za naše zdravlje. Nepravilno držanje, dugi sati, repetitivni stres – svi ovi čimbenici znatno utječu na dugoročnu zdravstvenu prognozu radnika. Osiguravanje sigurnog i zdravog radnog okruženja prvi je korak pri rješavanju ovog sveprisutnog problema. U tome pomaže ergonomija. 

Ergonomija je pravi primjer poticanja poslovne produktivnosti, zdravlja i zaštićenosti djelatnika. Promicanjem kvalitetnijih uvjeta rada ergonomija dobiva sve veću popularnost.

Kao zbir postupaka koji prilagođavaju karakteristike rada fizičkim i psihičkim osobinama čovjeka, ona radi na olakšavanju rada djelatnika i omogućavanju dinamičkog prostora pogodnog za što kvalitetniji rad i bolju poziciju radnika. Na takav način zaposlenici održavaju fizičko i mentalno zdravlje koje će im pomoći u balansu privatnog i poslovnog života. 

Povijest razvitka ergonomije

Naziv prvi put koriste britanski psiholozi nakon II. svjetskog rata dok je u drugim zemljama ista znanost nosila naziv „inženjerske psihologije“. Zamišljena kao multidisciplinarno područje, ergonomija pokriva suradnju znanstvenika različitih područja – psihologa, fiziologa, inženjera, dizajnera.

Danas u uporabi i od velike važnosti, ergonomija predstavlja znanost čiji je zadatak proučavanje korektnosti dizajna ureda i poslovnih prostora u kojem borave djelatnici. S ciljem učinkovitosti pri ispunjavanju uvjeta za funkcionalan rad djelatnika, dizajn radnog prostora mora odgovarati mogućnostima i ograničenjima zaposlenih.

Kao profesija koja primjenjuje principe, podatke i metode dizajna za optimizaciju ljudske dobrobiti, ergonomija je ključna iz nekoliko razloga. 

Ergonomija smanjuje troškove

Sustavno smanjenje ergonomskih faktora rizika spriječava skupe MSD-ove. Potrebno je držati na umu da neizravni troškovi mogu biti i do dvadeset puta veći od izravnih troškova ozljede na radu. Uvođenjem ergonomije u poslovanje, istraživanja iznose sljedeće statističke podatke:

• 59% prosječnog smanjenja mišićno-koštanih poremećaja
• 65% prosječnog smanjenja stopa ozljeda
• 43% smanjenja troškova rada

Ergonomija uklanja opasnosti i doprinosi sigurnosti poslovanja

Ergonomija ukazuje na odgovornost tvrtke prema djelatnicima i potrebu za očuvanjem sigurnosti na radnom mjestu. Snažnija sigurnosna kultura tvrtke ostavlja dojam profesionalnosti pri čemu njegovanje takve kulture rezultira većom produktivnošću i zadovoljstvom djelatnika. Djelatnici kod kojih izostaje osjećaj umora i nelagode na radnom mjestu sustavni su u obavljanju svojih obaveza, poštivanju pravila i dolascima na posao. Provedena istraživanja donose sljedeće statističke podatke:

• Implementacijom ergonomije dolazi do smanjenja fluktuacije zaposlenika za 48%
• Implementacijom ergonomije dolazi do prosječnog smanjenja odsutnosti zaposlenika za 58%

Ergonomija poboljšava produktivnost

Dizajniranjem posla koji omogućuje ispravno držanje, manje napora i manje pokreta, radna stanica postaje učinkovitija u poslovanju. Ergonomska radna mjesta poznata su po svojoj učinkovitosti. Optimizirana radna stanica omogućava radniku usredotočenje na radne obaveze i kvalitetnu organizaciju radnog materijala i prostora.

Implementacijom ergonomije dolazi do povećanja radne produktivnosti od 25%.

Zaposlenici tvrtki koje koriste ergonomsku opremu i ergonomski organiziraju radne prostore brže obavljaju poslove, čine manje grešaka i budući da su pozitivniji imaju više enegije. Zaposlenici su na ovaj način uključeni u kulturu tvrtke jer ih prati osjećaj pripadanja istoj.

Želite li raditi u vrhunsko organiziranim uredima prema najmodernijim standardima? Skinite Zaposlise.hr aplikaciju i pronađite okruženje koje Vam se sviđa!

The post Kako organizirati ured – ergonomija u poslovanju appeared first on Zaposlise.hr.

Pojačan rast tržišta uvelike ovisi o ishodu ekonomskih prilika na različitim područjima zahvaćenim velikim promjenama.

Ipak, jedno je sigurno – tržište rada u procesu je sve bržeg rasta i kao takvo zahtijeva implementiranje novih trendova poput mikrokvalifikacija.

Potreba za digitalnom transformacijom

Trenutno najistaknutiji jest trend digitalnih znanja i vještina. Ubrzanje digitalnih vještina u posljednjih nekoliko godina dovelo je do veće potrebe svladavanja istih unutar svih dobnih skupina. Hrvatska populacija od 16-29 godina posjeduje visoku razinu digitalnog talenta i vještina. Takav trend mladih potrebno je proširiti i započeti s ulaganjem u obrazovanje o digitalnoj tehnologiji.

Važan za gospodarstvo zbog pridonošenja BDP-u, ICT sektor zaslužan je za digitaliziranje poslovnih procesa i tendira ka sve većem broju digitaliziranih javnih usluga. Brzina informacija eksponencijalno se povećava i stvara potrebu naprednog znanja i poznavanja tehnologija čak i u male djece. Istraživanja predviđaju spojenost na internet od čak 90% cjelokupnog stanovništva. Pojmovi poput digitalne inteligencije, identiteta, komunikacije i prava postaju dijelom svakodnevice gotovo svakog čovjeka.

Pojava mikrokvalifikacija

Mikrokvalifikacija je ishod učenja vrednovan jasno definiranim standardima. Mikrokvalifikacije predstavljaju novi oblik modula usvajanja određenih vještina i znanja. Odnose se na obrazovni sustav i sustav zapošljavanja. Glavni cilj implementiranja mikrokvalifikacija jest zelena ili digitalna transformacija kojoj je cilj ići ukorak s rastućim tržištem. Razvijajući zajedničku inicijativu i definiciju, fleksibilnost ovakvih modula ima za cilj promovirati društvenu i pedagošku akciju.

U samom začetku postojao je strah da će oni “vješti” zamijeniti “kvalificirane”, no cilj je nadopuna i nadogradnja. Ta se činjenica potvrdila i prvim susretom kolegijalnom učenju pod partnerstvom Obrtničkog učilišta koje je predstavilo prakse za stjecanje traženih vještina.

Mikrokvalifikacije su nužan uvjet digitalne transformacije društva. U skladu sa zakonskom obvezom izrade metodologije članka 12., učinak vaučera za stjecanje mikrokvalifikacija i cjelovitih kvalifikacija pokazao se zadovoljavajućim.

Koncept cjeloživotnog učenja infiltriran je u svaku poru obrazovnog i radnog odnosa i naglašava potrebu implementiranja zelenih vještina u svakodnevnom životu.

Zelene / digitalne vještine

Zelene vještine pritom ne zamjenjuju tradicionalne kvalifikacije, već predstavljaju njihovu nadopunu. One postaju potreba da se uključuje u rad s novim tehnologijama, materijalima i procesima i sustavno mijenjaju pristup prema zdravlju i budućnosti.

Potreba za prijelazom na ekološki održivije načine proizvodnje i potrošnje postaje imperativ. U svibnju 2023. Europska komisija pokreće “European Year of Skills“ pri čemu je Europska zaklada za poslovanje (ETF) iskoristila priliku kako bi rad s partnerima u susjednim zemljama usmjerila na potporu za prijelaz na zelenija, digitalna područja rada i društva. Prihvaćanje digitalizacije usko je povezano s pitanjem klimatskih akcija.

Cilj digitalnog sektora jest smanjiti emisije ugljika kako bi mogao doprinijeti ovakvoj blizanačkoj poziciji između ekologije i napretka.

Benefiti mikrokvalifikacija i digitalnog progresa

Evidentno, mikrokvalifikacije izvan formalnih obrazovnih ustanova mogu ponuditi perspektivan napredak u ravnopravnosti spolova u obrazovnim ustanovama i na radnim mjestima. Jednako tako nude veći izbor mogućnosti za sve pripadnike i skupine formalnih ustanova. Unatoč činjenici što ravnoteža obrazovanja i poslovanja djeluje izazovno u današnjem ubrzanom svijetu, mikrokvalifikacije mogle bi se pokazati učinkovitijima od makrokvalifikacija dugoročno gledano.

Sama namjera mikrokvalifikacija koja je usmjerena na digitalizaciju i proširenje opusa znanja, razumijevanja i uporabe istog otvara vrata i prostor mnogim mogućnostima napredovanja na radnim pozicijama, a samim time – kvalitetnije i stabilnije tržište koje može konkurirati na svjetskoj razini.

Više informacija o razvitku tržišta, novim trendovima i planovima potražite na aplikaciji Zaposlise.hr !

The post Digitalna transformacija kroz mikrokvalifikacije i zelene vještine appeared first on Zaposlise.hr.

1 od 5 mladih zaposlenika osjeća takozvani tech shame. Radi se o sramu kada osoba ne zna sama riješiti (naočigled) jednostavan tehnološki problem.

Tehnološki sram je osjećaj neadekvatnosti i straha od osuđivanja kod radnika zbog manjka znanja o tehnološkim rješenjima. Može se odnositi i na socijalni pritisak ili očekivanja da budete vični u korištenju moderne tehnologije.

Mislite li da tech shame osjećaju samo stariji zaposlenici ili kako ih se često voli zvati ‘boomeri’?

Upravo suprotno.

Prema istraživanjima pripadnici generacije Z osjećaju socijalni pritisak svojih starijih kolega da budu profinjeni u korištenju tehnologija.

Što je to tech shame?

Tko bi rekao da generacija odrasla uz tehnologiju može osjećati nesigurno oko korištenja uredskih uređaja?

The Guardian piše da se većina generacije koja je diplomirala prošle godine, osjeća neadekvatno u području tehničkih vještina u poslovnom svijetu.

Uz to, istraživanja pokazuju da 20% zaposlenika u dobi od 18-29 godina osjeća tech shame. Za razliku od 4% zaposlenika u dobi 40 godina i više.

Mlađe generacije osjećaju tech shame 10 puta jače od starijih kolega.

No, taj sram ima negativan učinak na njihov moral, timski rad i cjelokupno raspoloženje na radnom mjestu.

Budući da su „djeca tehnologije“, za generaciju Z se vjeruje da mogu brzo riješiti svaki tehnološki problem.

To stvara svojevrstan pritisak na mlađe radnike kada primjerice ne znaju skenirati dokument na scan uređaju (svi smo nekad bili žrtva scan uređaja). Mlađe generacije su navikle na korištenje aplikacija koje su jednostavne i izravne.

Uredski uređaji koji nisu toliko jednostavni izazivaju frustraciju, a time i ponekad sram kada morate zamoliti nekoga da vam objasni.

Tech shame ‘napada’ i menadžere

PwC istraživanje na svim generacijama radnika je otkrilo da 54.5% ispitanika smatra da nema dovoljno tehničkih vještina, uz to navodeći da to utječe na napredak njihove karijere.

Salesforce „Future of Work Survey“ istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu je pokazalo da su ispitanici rangirali digitalne vještine kao najvažniji faktor na radnom mjestu, ali samo 27% njih se osjećalo da imaju te vještine. Dok se trećina požalila na manjak edukacije u tom području.

No, zanimljivo je da čak 46% menadžera priznaje kako se osjeća ‘preplavljeno’ naprednom uredskom tehnologijom.

Ni visokopozicionirani zaposlenici nisu imuni na tehnooške poteškoće.

Savjet kako suzbiti ‘tech shame’

Za poslodavce:

Kod uvođenja uredskih (posebice modernih) tehnologija, dajte zaposlenicima priliku za trening i edukaciju. Kako bi smanjili ‘rupe’ u znanju posebice mlađih i neiskusnih zaposlenika. Posebice kod zaposlenika koji rade hibridno ili pak na daljinu.

Pozitivna kultura učenja je potrebna za povećanje samopouzdanja mlađih kolega.

Za posloprimce:

Glavni savjet za sve mlade je da iskoristite tu priliku za učenje, umjesto da se stresirate oko toga što ne znate baš sve o svakoj tehnologiji.

Dugotrajni učinak bilo kakvog srama na radnom mjestu smanjuje motivaciju i produktivnost – to nije u interesu zaposlenika – a ni poslodavaca.

Za više savjeta kako unaprijediti svoju karijeru, zapratite naš blog.

The post Tech shame na radnom mjestu: skrivena borba generacije Z appeared first on Zaposlise.hr.

Vječito je pitanje čitaju li regruteri zamolbe za posao te jesu li stvarno potrebne.

Iako neki kažu da se kandidati zamolbom mogu istaknuti od konkurencije, u prosjeku regruteri preferiraju čitati samo životopise.

Za kandidata zamolbe za posao iziskuju previše vremena i kreativnosti kako bi ju osmislili i napisali.

Stoga, posloprimci se pitaju troše li previše vremena na utipkavanje jednog dokumenta kojeg ionako nitko neće pročitati?

Naravno, zamolba je korisno rješenje ako nemate iskustva i potrebno vam je dodatno prikazati svoje motivacije, želje i ciljeve, ali načelno životopis je sve što je zapravo potrebno kod prijave na oglas za posao.

Nema goreg od situacije kada ispišete novi životopis i zamolbu i onda u sljedećem koraku prijave morate još jednom upisivati podatke koji ionako već pišu u životopisu.

A što s poslodavcima?

Ispisivanje uvijek identičnih informacija je zamorno, ali je tako je i njihovo čitanje.

U prosjeku je potrebno 250-300 riječi za dobro napisanu zamolbu.

Zamislite, cijeli dan čitate preko stotinu dokumenata u kojoj svaka osoba piše identičnu stvar. Logično je da će regruteri preskočiti zamolbu i pročitati skraćeni opis kandidata kao što je životopis.

Istraživanja kažu da i poslodavci, regruteri, HR manadžeri jednako tako ne vole zamolbe za posao. Oko 58% profesionalaca ih smatra nepotrebnim trošenjem vremena.

Istraživanje Glassdoora kaže kako su regruteri podijeljeni u mišljenjima oko zamolbi za posao. Polovica si daje oduška i čitaju sve zamolbe koje zaprime, dok ih ostali smatraju nepotrebnim te odmah preskoče na životopis.

Mogu li zamolbe naštetiti vašoj prijavi?

Svi ističu prednosti zamolbi, ali ne govori se o greškama u zamolbama kandidata koje mogu zapravo unazaditi prijavu kandidata. Neke od grešaka u zamolbama koje vas ‘sabotiraju’:

1. Zaboravite promijeniti naziv poslodavca

Često se zna dogoditi kada se osoba u kratkom roku prijavljuje na više radnih mjesta, da zaboravi promijeniti naziv poslodavca u zamolbi za posao. Brzopletost u tom slučaju vas može koštati.

Ništa ne šalje lošiji signal nego nepažnja prema onome što pišete.

2. Pravopisne i gramatičke greške

HR menadžerima je važno da je kandidat pismen te da će u budućnosti predstaviti tvrtku u najboljem svjetlu. Znanje kako koristiti č i ć, ije i je spadaju u tu kategoriju.

Ako baš morate poslati zamolbu, provjerite pravopis u Wordu ili online alatu za gramatičku i pravopisnu provjeru.

3. Dosadan sadržaj zamolbe za posao

Najčešće svi kandidati za oglas na radno mjesto imaju identičnu strukturu.

Zamolbe ne daju baš preveliki prostor da pokažete svoju autentičnost i karakter. Vrlo je lako regruteru samo preskočiti vašu zamolbu.

No, zamolbe za posao mogu biti odličan način da pokažete svoje pismeno izražavanje kao meku vještinu, ali je činjenica da regruteri često nemaju vremena iščitavati sve silne zamolbe. Posebice kod velikih kompanija koji primaju veliki broj prijava na jedno rano mjesto.

U prosjeku regruteri pomno čitaju zamolbe za seniorske pozicije i akademske poslove za koje je važno vješto pismeno izražavanje. Istraživanje kaže da niskokvalificirani radnici često niti ne pošalju zamolbu.

Potpuno novi način prijave na oglas za posao

Na Zaposlise.hr nema zamolbi. Prijavi se na oglas za posao i chataj s poslodavcima. Čavrljajte i otkrijte svoje motivacije, ciljeve, znanja i sve ostalo što želite da poslodavca zna.

U live chatu možeš odmah odgovarati na pitanja poslodavca u ležernom okružju. Ako međusobno kliknete, dogovorite razgovor za posao licem u lice i prodiskutirajte detaljnije o radnom mjestu.

Ako se želiš istaknuti od ostalih kandidata, pripremili smo ti mogućnost video prijave gdje možeš ispričati o sebi i svojem iskustvu u video formatu.

Iskoristi priliku i obrazloži zašto si baš ti pravi match za tvog idealnog poslodavca.

Preuzmi Zaposlise.hr aplikaciju i svajpaj kroz transparentne oglase, prijavljuj se na video oglase za posao i iskusi brzo zapošljavanje.

The post Zamolba za posao više nije nužna appeared first on Zaposlise.hr.

Na portalima za posao sve češće vidimo: rad od kuće, rad od doma, remote work, freelance poslovi? Nekadašnja percepcija poslodavaca da rad od kuće umanjuje produktivnost i efikasnost u radu se čini sve pogrešnijom.

Pozitivno je da se u Hrvatskoj stvara ‘mini Silicon Valley’  gdje se sve više otvaraju mala IT poduzeća koja nude hibridna radna mjesta koja obuhvaćaju rad od kuće. Stoga, želiš li biti freelancer ili zaposlenik koji može raditi iz kreveta, možda je IT industrija najbolji izbor za tebe. 

Što utječe na osobu da odabere rad od kuće?

Mlađa radna snaga i  rad od doma

Zastarjela praksa rada isključivo u uredu, polako nestaje te  se otvaranjem „tehnološki sofisticiranih“ poduzeća u RH, stvara novi trend rada od kuće.

Novije genereacije (milenijalci i gen z) se sve više okreću freelancingu, gdje mogu odabirati radno vrijeme, uvjete rada, radno mjesto te način na koji će odrađivati posao. Za milenijalce i gen z je važno da imaju određenu „slobodu“ na radnom mjestu.

Groze se biti „prikovani“ za radni stol i neimati osjećaj doprinosa ili ikakve kreativnosti.

Zbog toga,  poslodavci stvaraju veću fleksibilnost rada i povoljnije uvjete rada kako bi privukli mlađe generacije radnika.

Vaša potreba za druženjem određuje Vaš način rada

Na kraju, sve ovisi o životnom stilu pojedinaca i koliko želite biti u kontaktu s ljudima.

Jeste li introvertirani ili ekstrovertirani?

Stvarate li većinu svojih prijateljstava na poslu?

Volite druženja s kolegama, poslovne evente ili samo želite svaki dan biti okruženi ljudima?

Moglo bi se reći da postoji veliki socijalni element vezan za radno mjesto. Netko definira svoj život kroz svoju karijeru i druženja s kolegama. Posao je sastavni dio njihovog života te bi se moglo reći da kroz posao povezuju s ljudima i stvaraju iskustva.

Vole taj osjećaj ‘stabilnosti’ koji inače ne bi imali sa radom kod kuće.

Netko voli raditi od kuće, imati vremena za svoje hobije. Distrakcije poput sastanaka i ćaskanja s kolegama smatraju nepotrebnim gubljenjem vremena.

No, negativna strana je usamljenost i manjak ljudskog kontakta može biti deprimirajuća i demotivirajuća za neke, u privatnom i poslovnom životu.

Sposobnost poslodavaca za rad od kuće

Mogućnost stvaranja uvjeta za rad od kuće od strane poslodavaca je uvjetovano do koje razine im tehnologije i sigurnosni sustav to omogućavaju. S time, velik broj poslodavaca ima poteškoće s organizacijom i vođenjem zaposlenicima koji rade od kuće.

Poslodavci koji su uspješno upravljaju remote zaposlenicima, često imaju vrlo povezane i produktivne timove.

Neki menadžeri su u strahu da njihovi zaposlenici kod rada od kuće besposličare pa stavljaju pretjerani pritisak i očekivanja na njih, što stvara nezadovoljstvo zaposlenika i cijela ideja pada u vodu.

Za rad od doma morate pronaći vrlo fleksibilne poslodavce što je u RH zasada neučestalo, ali je moguće pronaći. Rastom IT industrijske grane, raste i zadovoljstvo radnika zbog tendencije takvih poduzeća da nude hibridna radna mjesta.

Prednost na tržištu rada zasigurno imaju poslodavci koji daju izbor rada od kuće, a što njihovi zaposlenici odaberu, to je na njima.

Isprobajte Zaposlise.hr platformu u kojoj svi oglasi za posao ima definirane razine plaća. Sve informacije su ti na jednom mjestu, preuzmi aplikaciju i uvjeri se!

Mobilna aplikacija

Pretplatite se

Desktop aplikacija

Pretplatite se

The post Rad od kuće kao životni stil appeared first on Zaposlise.hr.