Generacijski jaz sve je češća pojava u današnjem poslovanju.

Generacijski jaz koji se pojavljuje u tvrtkama sve je češći izazov s kojima se susreću različiti poslodavci i različiti timovi. Takve generacije stupnjuju se od baby boomera preko milenijalaca pa sve do generacije Z i predstavljaju pravi zbir perspektiva.

Naizgled izazovno, premošćivanje takvog generacijskog jaza može rezultirati uravnoteženjem razlika i odličnim razumijevanjem drugačijih razmišljanja i konteksta vremena.

Koje generacije na radnim mjestima postoje i što ih karakterizira?

Tradicionalisti na radnom mjestu

Tradicionalisti su rođeni između 1925–1945 i karakterizira ih nekoliko osobina:

• Pouzdanost
• Taktičnost
• Odanost
• Direktnost

Zaposlenici ove generacije oblikovani su događanjima poput Velike Depresije, Drugog svjetskog rata, izumom radija i filmova. Motivirani su pružanjem dugoročnih vrijednosti firmi, poštovanjem i priznanjem kvalitete svog rada. Kod stila komunikacije naviknuti su na osobni dodir i rukom pisane bilješke umjesto e-pošte.

Pozitivan doprinos današnjem poslovanju kod tradicionalista leži u poštivanju hijerarhije i poslušnosti umjesto individualizma. Takvim načinom razmišljanja mladu radnu snagu mogu podučiti disciplini.

Generacijski jaz – Baby Boomers na radnom mjestu

Baby Boomers rođeni su između 1946–1964 i mogu se okarakterizirati kao:

• Optimistični
• Natjecateljski nastrojeni
• Timski orijentirani
• Radoholičari

Ova generacija oblikovana je Vijetnamskim ratom, Watergateom i pokretom za građanska prava koji u njima bude timsku orijentiranost i potrebu za osjećajem dužnosti. Glavni su im motivatori timski duh kojem streme, uz lojalnost tvrtki, dok za stil komunikacije biraju onaj najučinkovitiji. Baby Boomers generacija preferira i kontakt licem u lice, kao i telefonske pozive.

Ovakav duh timskih igrača zasigurno pospješuje poslovni rast i razvitak i podučava nove generacije pravom duhu suradnje.

Generacijski jaz – Generacija X na radnom mjestu

Pripadnici generacije X rođeni su između 1965–1980 i karakterizira ih:

• Neformalnost
• Skeptičnost
• Fleksibilnost
• Neovisnost

Generacija X oblikovana je pojavom epidemije AIDS-a, padom Berlinskom zida i dot com boom-om. Generacija postaje motivirana ravnotežom poslovnog i privatnog života, kao i osobnim interesima – a ne isključivo interesima tvrtke.

Nastavljaju stil komunikacije baby boomera i postaju pravi primjer početaka današnjih izazova – dana kada je profesionalno i privatno u središtu mnogih rasprava.

Milenijalci na radnom mjestu

Milenijalci su rođeni između 1981–2000 i za njih je karakteristična:

• Orijentiranost na postignuća
• Otvorenost uma
• Natjecateljsko nadmetanje

Milenijalce oblikuje Columbine, pojava interneta i 9/11. S izraženim kvalitetama voditelja, odgovornošću i jedinstvenim radnim iskustvima, milenijalci komuniciraju e-poštom i IM porukama. Za razliku od prethodnih generacija, milenijalci nisu u strahu napustiti posao i krenuti u potragu za novim ukoliko trenutni ne odgovara njihovim interesima.

Slobodnog duha i u traženju izazova, milenijalci doprinose timu svojim elanom i željom za rastom.

Generacija Z na radnom mjestu

Generacija Z rođena je između 2001–2020 i okarakterizirana:

• Poduzetništvom
• Manjom fokusiranošću
• Progresivnošću

Generacije Z oblikovana je načinom života nakon 9/11, velikom recesijom i pristupom tehnologiji od malih nogu. Pojedinci ove generacije motivirani su individualnošću, kreativnošću i raznovrnošću od kojih veliki dio čine društveni mediji, tekstovi i aplikacije.

Zaposlenici generacije Z preferiraju suradnju s milenijalcima koji su im bliži po poznavanju tehnologije s obzirom da ona čini većinu njihovih interesa i centrira se u središte poslovnih inovacija.

Inovativnost i kvalitetna organizacija zahtijevaju poslodavce i vođe koji mogu upravljati svim generacijama, uspostavljajući među njima stručnost, duh suradnje i mudrost poslovanja. Svaki uspješan posao ima za zadatak izdići se iznad razlika i premostiti sukob perspektiva i godina te iz njih stvoriti visoko funkcionalnu cjelinu u kojoj će zaposlenik svake generacije pronaći svoje mjesto i svoj glas.

Zanima Vas rad u višenegenracijskom okruženju? Želite napredovati i učiti iz drugačijih iskustava?

Registrirajte se na Zaposlise.hr i pronađite poslodavce koji Vam to osiguravaju!

The post Premošćivanje generacijskog jaza: višegeneracijska radna snaga appeared first on Zaposlise.hr.

Oglasi za posao koji imaju prikazanu razinu plaće, postaju norma na tržištu rada.

Upravo zato je Adobe napravio istraživanje Future Workforce Study na tek diplomiranim posloprimcima. Radi se o pripadnicima generacije Z na američkom tržištu rada.

Future Workforce Study je otkrio da se čak 85% pripadnika generacije Z neće prijaviti na oglas koji ne sadrži rang plaće.

Poslodavcima prijeti gubitak talenata u slučaju manjka transparentnosti u plaćama.

Razlika među generacijama radnika

Mladi pripadnici generacije Z strastveno se zalažu za poboljšanje mentalnog zdravlja radnika, a to nije samo još jedan trend. Za razliku od prethodnih generacija, oni su spremni poduzeti konkretnije korake kako bi osigurali skladan odnos između privatnog i poslovnog života.

Ne ograničavaju se samo na izgovorene riječi, već svoja uvjerenja žive u svakodnevnom životu.

Smatraju da je mentalno zdravlje radnika jednako važno kao i fizičko zdravlje te su spremni uložiti dodatni trud u ostvarenju tog cilja.

Generacija Z cijeni transparentnost i generalno su zainteresiraniji za rasprave o plaćama nego prijašnje generacije.

16% gen Z-ovaca kaže kako bi radili u start-up ili manjim tvrtkama, dok 52% ispitanika ističe kako se osjećaju sigurnije u etabliranim, većim tvrtkama.

Naime, generacija koja je odrasla u doba krize preferira velike kompanije za koje vjeruju da će preživjeti potencijalne krize.

Osim toga, tek diplomirani posloprimci smatraju da su za lakši pronalazak radnog mjesta važnije komunikacijske vještine nego praktično znanje i vještine.

Procjenjuje se da će generacija Z vjerojatno promijeniti poslove 10 puta u razdoblju između 18 i 34 godina.

Transparentost plaća podiže moral posloprimaca

Zaključak je da mlađe generacije cijene transparentnost i otvoreniji su za diskusije o plaćama. Čak i su i skloniji dijeliti informacije o svojim plaćama među vršnjacima.

To štedi vrijeme jer se posloprimci neće prijaviti u tvrtke koje ne ispunjavaju njihova očekivanja u vezi plaće. Nadalje, istraživanje ističe da transparentna objava plaće smanjuje diskriminaciju u plaćama među spolu, rasi i podrijetlu. Zbog toga što nudi jednaku plaću svima i to je javno iskazano.

Skoro 40% ispitanika je zainteresirano za hibridni način rada.

Osim toga, ispitanici generacije Z žele znati razinu plaće prije nego što se prijave na poziciju. Čak 85% ispitanika je izjavilo da se ne bi prijavilo na oglas koji nema objavljenu razinu plaće.

Traži li generacija Z previše?

Popularna percepcija je da generacija Z traži previše od poslodavaca. Od transparentne plaće do fleksibilnog načina rada, ova generacija je uvela mnoge promjene na tržištu rada.

Ova generacija je odrasla u svijetu koji se rapidno mijenja te su svjesni prilika, ali i prioriteta. Traže radna mjesta koja imaju cilj i vrijednost.

Važno je znati da potrebe generacije Z nisu nerazumne, nego reflektiraju potrebe modernog tržišta rada. Time su mnoge tvrtke ubrzale svoj tehnološki razvoj te ponudile hibridne načine rada.

Najmlađa generacija današnje radne snage, naglašava transparentnost plaća kao primaran faktor za zadovoljstvo na radnom mjestu.

Danas, generacija Z čini sve veći dio radne snage, tvrtke se moraju prilagoditi novim zahtjevima koje ove generacije postavljaju.

5 stvari koje generacija Z treba kod procesa zapošljavanja:

1. Autentičnost. Žele znati pravu kulturu i vrijednosti tvrtke za koju se prijavljuju te očekuju iskrenost i otvorenost prema zaposlenicima.

2. Tehnologija. Očekuju da je tehnologija integrirana u cijelom procesu zapošljavanja. Žele brzu i jednostavnu prijavu na oglas te transparentan odgovor.

3. Različitost. Ova generacija cijeni raznolikost na radnom mjestu te to očekuje od poslodavaca.

4. Transparentnu plaću. Već u oglasu žele vidjeti istaknutu razinu plaće za radno mjesto.

Kao generacija koja je odrasla u digitalnom dobu, imaju pristup informacijama u realnom vremenu, zbog čega je važno da tvrtke budu transparentne i pravedne u pogledu plaća kako bi zadovoljile ove nove zahtjeve.

Tvrtke koje žele privući i zadržati najbolje talente moraju se prilagoditi novim zahtjevima. Pružanje transparentnosti u plaćama ključno je za izgradnju povjerenja i lojalnosti među zaposlenicima.

Konačni rezultat?

Sretniji zaposlenici, uspješnije i održivije tvrtke u budućnosti. Dakle, važno je shvatiti da transparentnost u plaćama nije samo još jedan zahtjev posloprimaca, već i ključan faktor za uspjeh tvrtke i zaposlenika.

Za više novosti zaprati Zaposlise.hr blog.

Registriraj se na Zaposlise.hr, ispuni svoj profil i svajpaj kroz transparentne oglase.

The post Generacija Z odbija oglase za posao bez navedene plaće appeared first on Zaposlise.hr.

Sve je započelo 1914. godine kada je počelo zabilježavanje generacija ljudi. Počevši od ‘Izgubljene generacije‘ (1883-1900.) i G.I. generacije rođenih 1901. do 1927.

Tradicionalisti ili ‘The Silents’ (1928. – 1945.), generacija koja je rođena i odgajana tokom Velike depresije i 2. svjetskog rata. Ova generacija je poznata po epitetima poput pouzdanosti, odanosti te poslušnosti.

Baby Boomeri (rođeni od 1955. do 1964.) su dobili ime po naglom porastu djece poslije 2. svjetskog rata. Karakterističan Baby Boomer je radoholičar, timski nastrojen i optimističan. Većina ove generacije je blizu mirovine ili je već umirovljena, stoga čine manji udio radne snage.

Budući da većina aktivnih radnika pripada sljedećim generacijama, u nastavku detaljnije opisujemo što motivira zaposlenike generacije X, milenijalce te gen Z-ovce.

Gen X (rođeni 1965. – 1980.)

Opisuje ih neovisnost, fleksibilnost i želja za ravnotežom u privatnom i službenom životu.

Motivira ih autonomija u poslu, minimalna supervizija te kvalitetno mentoriranje.

Način komunikacije: uživo i digitalno.

Na radnom mjestu žele: feedback, fleksibilan rad, prilike za osobno usavršavanje.

Nakon Boomera dolazi generacija X. Ova generacija ljudi je obilježena Hladnim ratom i uvođenjem interneta. Za razliku od prethodnika, pripadnici generacije X nisu toliko lojalni svojim poslodavcima.

U slučaju da poslodavac negativno utječe na njihov privatni život, pripadnici ove generacije se ne ustručavaju promijeniti poslodavca za razliku od prethodne generacije.

Nakon milenijalaca, gen X ima najveći udio u aktivnoj radnoj snazi.

Milenijalci (rođeni 1981. – 1996.)

Opisuje ih kompetitivnost, otvorenost novim idejama te veliki fokus na cilj.

Motivira ih osjećaj odgovornosti, kvalitetni menadžeri te jedinstvena radna iskustva.

Način komunikacije: e-mail i tekstualne poruke

Na radnom mjestu žele: fleksibilan rad, rezultate, trenutačni feedback

Generacija Y ili popularno zvani milenijalci, kao i prethodna generacija X, cijene ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Milenijalci žele da ih menadžeri upoznaju na osobnoj razini te da napreduju u fleksibilnim radnim okruženjima s velikom razinom autonomije zaposlenika.

Gen Z (rođeni 1997.-2012.)

Opisuje ih: poduzetnički duh, progresivni način razmišljanja i briga o događajima u svijetu.

Motivira ih: različitost na radnom mjestu, individualnost te kreativnost.

Način komunikacije: društveni mediji i tekstualne poruke

Na radnom mjestu žele: višestruke projekte u isto vrijeme, ravnotežu privatnog i poslovnog života, samousmjeravanje (ne vole kontrolirajuće šefove).

Gen Z ili iGeneracija je najmlađa generacija radne snage. Klimatska kriza, pandemija, financijska kriza 2008. godine, su samo neki od gobalnih događaja koji su utjecali na ovu generaciju zaposlenika.

Posljedično, gen Z često zovu generacijom ‘aktivista‘ jer brinu o socijalnim, klimatskim i političkim pitanjima.

Već sada ova generacija radi znatne promjene u radnim okruženjima. Naime, temeljne vrijednosti poduzeća, razina brige o ekologiji, uključenost u socijalna pitanja su samo neki od promjena koje su potakle mlađe generacije.

Stoga, poslodavci danas moraju biti vrlo pažljivi na imidž poduzeća kako bi održali svoj kredibilitet kod ove generacije.

Jesu li generacije radnika stvarno toliko različite?

Forbes iskazuje kako je rast milenijalaca na rukovodećim pozicijama te ulazak Gen Z na tržište rada, bitno promjenilo način rukovođenja u poduzećima. Uz to, nove generacije su promjenile tradicionalnu organizacijsku kulturu te promjenile način učenja na radnom mjestu.

Scrum metodologija je jedan od primjera novog i fleksibilnog načina vođenja koju preferiraju mlađe generacije.

Ono po čemu se milenijalci i gen z-ovci razlikuju od prethodnih generacija je zahtjevanje visoke razine transparentosti na radnom mjestu. Nešto što primjerice prijašnje generacije menadžera nisu prakticirale u tolikoj mjeri.

Budući da su mlađe generacije bile pogođena Velikom recesijom 2008. godine, nije začuđujuće da su vrlo fokusirani na financijski aspekt svoje karijere.

Ono po čemu se gen Z ističe je to što ni jedna prijašnja generacija nije imala toliki interes za globalna događanja i probleme u svijetu.

Vrlo je vjerojatno da će velika većina Gen Z-ovaca imati interes raditi u poduzećima koja su svjesna svog utjecaja na ekologiju i društvo. Time će se veliki broj poduzeća morati prilagoditi ovoj generaciji radnika.

Unatoč tome što se više raspravlja o razlikama u generacijama na radnom mjestu, istraživanje pokazuje da kroz svih pet živućih generacija postoji više sličnosti nego razlika.

Time sve različitosti u generacijama padaju u vodu.

Poštivanje zaposlenika i briga o njihovom napretku je nešto što svaki zaposlenik želi te se ovdje mogu složiti pripadnici svih generacija.

Više novosti i informacija saznajte na Zaposlise.hr blogu.

The post Gen Z, Milenijalci i Gen X-različitosti generacija radnika appeared first on Zaposlise.hr.

Profesije poput zdravstva, administracije, pravnih poslova te menadžmenta u većini slučajeva ne dopuštaju posebne kreativnosti u izgledu svojih zaposlenika. Uključujući tetovaže i piercinge.

Već je poznato da profesije povezane s kreativom su liberalnije u prihvaćanju različitosti svojih zaposlenika.

Ovisno o industriji, većina poslodavaca će zahtjevati prekrivanje tetovaža i micanje piercinga dok ste radnom mjestu. Također, poslodavci imaju pravo postavljati razumna pravila vezana uz odjeću i urednost zaposlenika.

U nastavku pročitajte popis profesija koje dopuštaju tetovaže na mjestu rada.

Industrija ljepote

Industrija ljepote je zadnjih godina ‘buknula’ na tržištu, a time i plaće u toj industriji.

Vizažisti, frizeri i kozmetičari su samo neki od poslova koji iziskuju kreativnost te cijene individualizam. Time tetovaže i piercingzi u većinu slučajeva nisu problem.

U nekim industrijama je mudra poslovna odluka da se radnicima dopušta kreativni izričaj.

Kod umjetničkih zanimanja poput dizajna, demonstracija talenta za estetiku i kreativno izražavanje može privući nove klijente. Isto vrijedi za industriju ljepote.

IT poslovi

Jedno od najstabilnijih industrija je upravo IT, zbog toga što vanjski faktori rijetko utječu na nju kako utječu na ostale industrije (tokom pandemije, ova industrija je rasla, dok su ostale trpile velike gubitke).

IT je jedna od liberalnijih profesija vezanih uz prihvaćanje različitosti zaposlenika.

Ovdje se smatraju poslovi poput programiranja, web development-a, injžinjeringa, sistemske administracije, IT podrške…

Naime, ovu industriju obilježava fokus na tehnološko znanje u odnosu na očekivanja u izgledu na radnom mjestu. Što nije česti slučaj kod ostalih industrija.

Ljepota IT industrije je u tome što prvenstveno cijeni karakteristike poput vještina i znanja zaposlenika.

Dizajn

Primjerice grafički dizajneri, fotografi, dizajneri interijera te autori sadržaja su profesije u kojima je kreativna ekspresija u izgledu ne samo prihvatljiva, nego i poželjna.

Poslovi dizajna su dio umjetničkih djelatnosti, stoga su ovakvi poslovi pogodni za freelancing. Kako bi bili freelancer, možete raditi od doma te komunicirati sa strankama isključivo digitalnim putem. Što umanjuje potrebu za formalnom odjećom i dodatnim pravilima ponašanja, budući da radite iz udobnosti svojeg doma.

Marketing

Marketinške agencije su sklone tražiti autentične osobe koje se ne boje iskazati kreativnost u svojem izgledu. Naime, većina marketinških agencija ne diskriminira na temelju tetovaža, piercinga ili ostalih ekspresija u izgledu osobe.

Svijet marketinga se drastično mijenja. Jaka konkurencija i visoki standardi potrošača iziskuju sve veću maštovitost i razmišljanja ‘izvan kutije’. Stoga, iskazivanje originalnosti nije na odmet u ovakvim poslovima.

Imidž poduzeća ima ulogu

Poslodavci često u svojim pravilnicima imaju navedene zahtjeve vezane uz odjeću, urednost, način ponašanja, formalnost u komunikaciji, zahtjeve od zaposlenika…

No, današnja modernija poduzeća iskazuju veliku toleranciju na neformalnost u izgledu svojih zaposlenika.

Forbes piše kako je zračni prijevoznik Air New Zeland je ukinuo zabranu tetovaža na zaposlenicima. Cilj je bio omogućavanje zaposlenicima da izraze svoju individualnost (neuvredljivim) tetovažama.

Kod poslodavaca koji žele imati striktna pravila u izgledu zaposlenika, moraju osigurati i priručnik o dress code-u, uključujući i pravila o dopuštenim tetovaža, načinu ponašanja, formalnosti komunikacije s klijentima i ostalim svakodnevnim aktivnostima.

Općeniti dojam osoba s tetovažama može biti da su kreativci, avanturisti te osobe koje su autentične i slobodoumne. Ali, često im se pripisuju negativne stigme poput buntovnosti i problematičnosti.

Naravno, izgled osobe ne zrcali osobnost. Većina novih poduzeća koje promoviraju različitost među svojim zaposlenicima, cijene autentične osobe. Stava su da karakter i odnos prema poslu nisu determiniratni samo površnim izgledom.

Dolaskom novih generacija poput generacije Z, vidljivo je kako se kultura poduzeća masovno mijenja. Odjela, formalna komunikacija, i ‘krutost’ organizacijske kulture polako odumiru. Stvaraju se novi standardi koji pogoduju većoj ležernosti u poslovnom svijetu.

Za više novosti zaprati Zaposlise.hr blog.

The post Visoko plaćene profesije i tetovaže na radnom mjestu appeared first on Zaposlise.hr.

Kako se uopće definira generacija?

Prema nekim sociološkim istraživanja, ljudi rođeni u istom vremenskom periodu razvijaju slične osobnosti, političke i kulturne preferencije.

Kad na to dodate svjetske događaje koji su se odvili u tom konkretnom vremenu, generacija postaje zauvijek obilježena nekim zajedničkim događajima – poput izvanrednih političkih i ekonomskih situacija, ratova, pandemija i sl.

Tko su pripadnici generacije Z?

Na početku je važno istaknuti da ove generacijske podjele nisu „zapisane u kamenu“. Zapravo svako zasebno istraživanje malo drugačije definira generacije, ali ovo bi bile okvirne podjele:

Baby boomeri: 1955 -1964
Generacija X: 1965 – 1980
Milenijalci (ili generacija Y): 1981 – 1996
Generacija Z: 1997 – 2012

Ili ukratko, generaciju Z čine svi oni koji danas imaju između 10 i 25 godina i njezini najstariji članovi upravo zauzimaju svoje pozicije na tržištu rada.

Poslovni afiniteti generacije Z

1. Generaciji Z važan je razvoj karijere

Prema jednom istraživanju, generacija Z će kao prvi afinitet kod potrage za poslom odabrati mogućnost razvoja karijere, a odmah nakon toga i visinu plaće.
S druge strane, milenijalci i generacija Z cijeni povratne informacije o svoj radu i svakako pohvale.

Njihova motivacija je želja da se razvijaju prema rukovodećim pozicijama, umjesto da predstavljaju samo kotačić u nekom velikom sustavu.

Kako se ti afiniteti odražavaju kod privlačenja i zadržavanja zaposlenika generacije Z?Neke tvrtke već sad su razradile skale kompetencija i planove učenja i napredovanja za sve nove kandidate.

Mentorski programi koji se razvijaju unutar tvrtke, predstavljaju i dugoročnu uštedu jer pomažu upravo pri zadržavanju zaposlenika generacije Z.

2. Generacija Z smatra promjene mjesta zaposlenja nužnim

Prema jednom istraživanju, a za razliku od boomera, generacija Z očekuje da će u svom radnom vijeku promijeniti barem 4 tvrtke.

Ovome nije razlog nelojalnost već njihova pretpostavka da neće pronaći ono što su smatraju idealnim poslom odmah nakon završetka fakulteta.

Što to znači tvrtkama?

Utrku u privlačenju i zadržavanju kandidata generacije Z dobit će ona koja otkrije najbolji način za zadržati lojalnost ove generacije. Važno je imati na umu i da se značajan udio ove generacije vidi na rukovodećoj poziciji i to unutar prvih pet godina karijere.

Dakle, jednom kad pronađu tvrtku koja ima odgovara, cilj im je rasti unutar te tvrtke.

3. Kvalitetna radna okolina

Iako je remote rad najveći trend posljednjih godina, pripadnici generacije Z odabrat će rad u manjim timovima i to u uredima.

Kako bi se vaša tvrtka trebala postaviti prema ovom trendu? Komunicirajte kandidatima koliko je vašoj tvrtki važan i koliko cijenite timski rad i suradnju. Pokažite koje su vaše vrijednosti koje uključuju ovakve vrste suradnje.

Kako se generacija Z sve više pridružuje radnoj populaciji, za očekivati je da ćemo u sljedećem desetljeću gledati i poslodavce koji se prilagođavaju kako bi privukli ove nove tražitelje posla.

Ova generacija već sad prepoznaje top tvrtke i zna koja je njihova željena tvrtka. Generalno, to znači i da će se mnogo njih prijavljivati na iste poslove, što će samo povećati pritisak na tvrtke van tog kruga.

Saznaj više trendova na Zaposlise.hr blogu.

The post Zapošljavanje generacije Z appeared first on Zaposlise.hr.