Usamljenost na radnom mjestu postala je većom temom nakon Covid-19 pandemije.

Usamljenost kao osjećaj počela se među zaposlenike uvlačiti kroz Covid-19 pandemiju, a njezini su tragovi osjetni i danas.

Ovaj osjećaj igra vitalnu ulogu u cjelokupnom mentalnom blagostanju. Osjećaji poput izoliranosti, tjeskobe i pada samopouzdanja povećavaju se s usamljenošću. Ona može imati velike implikacije na poslovanje i funkcioniranje organizacije, poput:

• Veće fluktuacije osoblja
• Većeg nedostatka predanosti poslu
• Slabijeg učinka zaposlenika.

Studije objavljene u Harvard Business Reviewu iznose podatke prema kojima je više od 60% zaposlenika izjavilo da se barem u jednom trenutku na radnom mjestu osjećaju usamljeno. Zaklada za mentalno zdravlje u Ujedinjenom Kraljevstvu dala je izjavu prema kojoj oko 12% zaposlenika izostaje s posla zbog stresa i osjećaja usamljenosti.

Kako riješiti problem usamljenosti i zaposlenicima osigurati wellbeing u potpunosti?

Usamljenost – Prepoznavanje vlastitih potreba

Vaša potreba za povezanošću na poslu prirodna je i normalna težnja i pojava.

Zaposlenici se moraju osjećati kao društvena bića i barem do jedne mjere od istog prihvaćeni kako bi produktivno funkcionirali.

Priznavanje samome sebi da stres na poslu postoji i prepoznavanje istog ključni su u nošenju s izazovnijim situacijama.

Držeći na umu utjecaje pandemije, potrebno je razumijeti da društvo i dalje radi na privikavanju na drugačiji sistem. Svako privikavanje zahtijeva određeno vrijeme, no ima jedan ključan element – ovo je iskustvo zajedničko. 

Shvaćajući da postoje i drugi pojedinci pogođeni usamljenošću, ostanite blagi prema sebi i drugima.

• Ne uzimajte na sebe previše posla i spriječite burnout
• Ne pokušavajte “nadoknaditi” društvenu interakciju
• Izgradite kulturu prihvaćanja vlastitim tempom.

Povezivanje s kolegama na radnom mjestu

Poznata Vam je izreka “U dvoje je lakše.”

Istraživanja pokazuju da veoma često usamljeni zaposlenici precjenjuju doživljaj njihove osamljenosti od strane drugih.

Dok se Vi pribojavate hoćete li kolegi na poslu biti na teret ukoliko podijelite svoje brige, kolega je vjerojatno baš poput Vas.

Sam posjeduje svakodnevne brige za koje je moguće da bi vrlo rado podijelio s Vama.

Drugim riječima – suradnici ne mogu znati da Vam je potrebna pomoć ukoliko ne reagirate.

Započnite razgovor s kolegama u stanci za odmor, pozovite ih na ručak – možda pronađete pojedinca koji se osjeća jednako.

Usamljenost – Neizostavni remote zaposlenici

U govoru o usamljenosti neizostavno je povremeno prisutan isti osjećaj u remote zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da su remote zaposlenici izrazito osjetljivi na osjećaj usamljenosti, stoga je potrebno redovito ih provjeravati i osigurati wellbeing.

Sljedeće radnje krucijalne su u relaciji poslodavac – zaposlenik:

• Izdvajanje 5 minuta na početku i na kraju dana za uvid u stanje zaposlenika
• Organiziranje redovitih check-inova potičući zaposlenike na govor o brigama i poteškoćama
• Povremeni telefonski kontakt zaposlenika kao osobnija vrsta pristupa.

Sljedeće radnje krucijalne su u relaciji kolega i remote kolega:

• Uključivanje u različite virtualne aktivnosti
• Small talk koji rezultira smanjenjem stresa
• Sudjelovanje u virtualnim pauzama za ručak.

Tražite posao čiji su imperativi sigurnost i suradnja? Registrirajte se na Zaposlise.hr, stupite u kontakt s poslodavcem koji pruža podršku svojim radnicima i nudi putokaz pri rješavanju poslovnih nedaća!

The post Rješavanje osjećaja usamljenosti na poslu appeared first on Zaposlise.hr.

Unakrsni treninzi osposobljavaju zaposlenike za različite uloge i zadatke.

Cross skill predstavlja uporabu različitih uloga i obavljanje zadataka koji su izvan uobičajenih okolnosti radnika. Na takav način tvrka profitira od višeg stupnja produktivnosti i krajnje vrijednosti poslovanja.

Čak 74% zaposlenika izjavilo je da ne dostiže puni potencijal zbog nedostatka prilika na radnom mjestu. Takav postotak dokazuje da ni sami zaposlenici nisu protiv ideje unakrsnih treninga, no takav im program nije ponuđen.

Koji su benefiti cross skill treninga zaposlenika?

• Povećana motivacija zaposlenika
• Veće zadržavanje zaposlenika
• Uspostavljanje tvrtke spremne na buduće izazove.

Cross skill trening i veća motivacija zaposlenih

Ovakav način treninga pruža zaposlenicima nove prilike za učenje, rast i razvoj unutar radnog mjesta. Napredovanjem koje postižu zahvaljujući unakrsnim treninzima, zaposlenici izbjegavaju burnout i stagnaciju na poslu.

Kad radnici unutar neke tvrtke znaju da postoji mogućnost za razvitak, motivacija da sami traže obuku raste. Program rotacije poslova mora biti nagrađen kako bi se takav trend treninga unutar tvrtke nastavio.

Rotacija poslova mora biti dovoljno duga kako bi zaposlenik stekao sva potrebna znanja u novoj poslovnoj ulozi. U trenu kada postane dovoljno kvalitetan radnik u novoj ulozi, zaposlenika je mudro vratiti na prijašnju ulogu kako bi svoja nova znanja implementirao tamo.

Zadržavanje zaposlenika – treninzima

Veća je šansa da će tvrtka zadržati svoje zaposlenike ukoliko oni pršte energijom, elanom i samopouzdanjem.

Takve karakteristike produkt su proširenog znanja na poslovnom području i osjećaja korisnosti. Prilike u kojima zaposlenici rastu otvaraju vrata osjećaju angažiranosti vrste su prilika zbog kojih zaposlenici rado prigrljuju svoje radne obaveze.

One doprinose sveukupnom povećanju zadovoljstva poslom. Koncept cjeloživotnog učenja s razlogom je bitan koncept uspješnog poslovanja – neprestano gurajući zaposlenike i poslodavce naprijed.

Tvrtka spremna na buduće izazove

Upravo tvrtka koja pruža unakrsne programe i obuke tip je timskog duha koji je kompetentan za svaki projekt i svako tržište.

S jedne strane, unakrsna obuka štedi vrijeme i novac tvrtki koja u isto vrijeme svoje zaposlenike unaprjeđuje materijom takve obuke. U poslovanjima koja imaju razvijene programe unakrsne obuke profitiraju obje strane:

• Zaposlenici razvijaju nove vještine i tek otkrivaju nove talente
• Tvrtka iskorištava postojeći talent i resurse te povećava profitabilnost.

Registrirajte se na Zaposlise.hr i s nama pronađite posao koji implementira cross skill treninge i razvijajte u sebi radnika kakvome biste se i sami divili! 

The post Cross skill trening za zaposlenike appeared first on Zaposlise.hr.

Srijeda, umjesto inače mrskog ponedjeljka, odnosi titulu najizazovnijeg dana u radnom tjednu.

Srijeda, dan u sredini radnog tjedna, omražen je od strane mnogih.

Ponedjeljak, kao prvi dan nakon vikenda, zadržava elan i energiju vikenda koje uspješno prenosimo na nove radne projekte. Utorak postaje posve produktivan dan, dan u kojem je produktivnost možda i na najvećoj razini – no zanos kopni kako se bliži srijeda.

Ovu činjenicu potvrđuje i istraživanje provedeno od strane dvaju američkih profesora primijenjene matematike. Christopher Danforth i Peter Dodds iznose da je srijeda dan pada raspoloženja zaposlenika i pojava nemotiviranosti na radnim mjestima.

Postavlja se pitanje – kako preživjeti krizu sredine tjedna i zadržati produktivnost?

Srijeda – planirana unaprijed

Odvojite nekoliko minuta na početku radnog tjedna kako biste promotrili svoje zadatke i obaveze. Na taj ćete način zaobići osjećaj prezaposlenosti u srijedu i povratiti osjećaj kontrole na radnom mjestu koja Vam je potrebna.

Jednako tako, tajna produktivne srijede skriva se u uspješnom završetku utorka, stoga dovršite svoje obaveze na vrijeme i osigurajte svome umu i tijelu dovoljno sna kako biste srijedu dočekali u pozitivnom tonu.

Istraživanja pokazuju da svaki peti radnik zaspe na poslu – i to baš srijedom!

Uklanjanje loše reputacije – proslavom srijede

Kako biste motivirali sami sebe na rad i produktivnost te skinuli etiketu s ovog dana – nađite razlog za proslavu!

Razmislite o stankama za kavu, organiziranju ručka s kolegama ili drugoj aktivnosti koja na radnom mjestu potiče zajedništvo i promiče suradnju.

Malim slavljima pospješujete pozitivnu atmosferu na radnom mjestu dok u isto vrijeme kreirate kvalitetniju bazu za sve projekte i zadatke koji su na taj dan nezaobilazni.

Smisao posla tvori i smisao radnog dana

Svaku je prepreku lakše prebroditi ukoliko pronađemo njezin smisao.

Pronalaženjem smisla vlastitog rada osjećati ćete se motiviranije i organiziranije. Takav će Vam mindset olakšati trenutne frustracije i omogućiti sagledavanje šire slike.

Ponekad se srijedom možemo zapitati – kako uopće pronaći smisao?

• Ne uzimajte svoj posao zdravo za gotovo
• Izbjegavajte negativan mindset
• Pomozite sebi pomažući drugima.

Svaki posao i svaki projekt ima svoje uspone i padove. Razumijevanje važnosti poslovnih koraka zatvara vrata pred uzimanjem svog statusa zdravo za gotovo.

Izbjegavanje negativnog mindseta prijekopotrebna je komponenta uspješno dovršenog dana – i posla u cjelini. Fokusirajte se na sve ono što možete mijenjati, a prihvatite ono što ne možete – maksimalno i sa smiješkom!

Naposljetku, ne zaboravite na snažnu moć suradnje i vještinu komunikacije. Pomaganje kolegama rezultira osjećajima pripadnosti i cjeline koji su potrebni svakom zaposleniku koji želi prosperirati na radnom mjestu.

Ne izbjegavajte srijedu kako biste otišli na razgovor za željeni posao! Registrirajte se na Zaposlise.hr i s nama pronađite posao na kojem ćete slaviti čak i srijedu!

The post Srijeda – najizazovniji dan radnog tjedna appeared first on Zaposlise.hr.

Usklađivanje poslovnih obaveza i ambicija na privatnom polju postaje pravi izazov.

Usklađivanje svakodnevice na poslu s našim željama, ambicijama i potrebama često u modernom svijetu predstavlja velik zalogaj.

Unatoč činjenici da se 56% radnika u svijetu smatra ambicioznima, 47% nije toliko usredotočeno na potencijalan rast u karijeri. Najnovija istraživanja provedena 2024. godine ukazuju na činjenicu da zaposlenici veću važnost pridaju balansu poslovnog i privatnog. 

Zanimljivo je da je čak 37% ispitanika naglasilo da ne bi preuzelo menadžersku ulogu na radnom mjestu.

Pojam “ambicija” dobiva posve novo značenje u današnjem svijetu poslovanja i postavlja se pitanje – kako uspostaviti usklađivanje ambicija i posla kada se od nas očekuje kompetentnost na svakom polju?

Usklađivanje poslovnog i privatnog – roditeljstvo

Čak 40% zaposlenih roditelja bori se s usklađivanjem poslovnog i privatnog života. Ovakav visoki postotak zahtijeva pronalaženje ravnoteže, pozitivan utjecaj na promicanje dobrobiti zaposlenika i potporne politike za radničke obitelji.

• Jasno postavljanje granica
• Odvajanje vremena za sebe
• Kvalitetna poslovna komunikacija.

Roditeljstvo i karijera važne su stavke života svakog roditelja i radnika. Odvajanjem radnog života od poslovnog u maksimalnim mjerama osiguravate fokus na posao i Vaša će pažnja biti usmjerena na potrebne projekte. Na takav način nećete imati zaostatke u poslovnim zadacima koji će Vam oduzimati vrijeme provedeno s obitelji.

Odvajanje vremena za sebe, koliko krucijalna, toliko je i izazovna stavka. Ukoliko ste u mogućnosti izdvojiti nekoliko pauza tijekom dana, one će Vam pomoći da ponovno napunite baterije i izbjegnete burnout. Brz život i mnogo obaveza zahtijevaju ovu stavku, no bitan dio njezina ostvarenja jest potpora i privatnog i poslovnog tipa.

Ranije spomenuta poslovna potpora mora postojati na svakom radnom mjestu. Budite otvoreni pri razgovoru sa svojim poslodavcem i radite na razvoju sustava podrške koji će Vam omogućiti balans koji Vam je potreban.

Pristup fleksibilnim mogućnostima rada

Unatoč činjenici da nije svako radno mjesto otvoreno za ideju fleksibilnog rada, 71% zaposlenika u nedavnoj studiji naglasilo je da skladan spoj privatnog života i posla postiže upravo fleksibilnošću radnih sati.

Ovisno o mjestu Vašeg rada, za uspješan poslovni i privatni život svojih zaposlenika tvrtke bi trebale razmisliti o aktivnom uključivanju fleksibilnih angažmana rada.

Na takav način zaposlenici uživaju sklad posla i ambicija, dok s druge strane tvrtka profitira od produktivnog rada vjernih zaposlenika čija se stopa davanja otkaza smanjuje.

Kako započeti temu fleksibilnih radnih sati?

• Prioritizirajte svoje potrebe.
• Odvagnite mogućnost svojih potreba
• Zatražite probni rok rada.

Stavljajte pod prioritet svoje najosnovnije potrebe. Ukoliko je to, primjera radi, rad od kuće petkom kako biste mogli biti sa svojom obitelji, na jasan i otvoren način pristupite poslodavcu s Vašim prijedlogom.

Držite na umu da se radna mjesta razlikuju po mogućnosti fleksibilnosti. Pročitajte najprije udžbenik za zaposlenike da biste bili upoznati s osnovnim pravilima kojih se morate pridržavati, ali i da biste pronašli prostor otvoren za raspravu o Vašim potrebama.

U konačnici, ukoliko poslodavac uvaži Vaš prijedlog, dajte priliku sebi i tvrtki kako bi probnim radom dokazali da ćete nastaviti biti kompetentan zaposlenik i s malenim promjenama u tvrtki – a velikim promjenama za Vas.

Želite uspostaviti ravnotežu između poslovnog i privatnog života? Registrirajte se na Zaposlise.hr i pronađite posao svojih snova!

The post Usklađivanje ambicija i posla appeared first on Zaposlise.hr.

Od 1. veljače 2024. godine njemačke firme odlučile su uvesti četverodnevni radni tjedan – i ovo postaje hit tema!

Četverodnevni radni tjedan preferenca je mnogih mladih zaposlenika koji teže i poslovnom i privatnom uspjehu. Osmosatno radno vrijeme sve više zapada u tradicionalne ideje poslovanja i krati vrijeme onom privatnom – mlađe generacije teže promjenama.

Rezultati zemalja koji su proveli program četverodnevnog radnog tjedna pokazuju povećanje produktivnosti za 40% dok se čak 96,5% osoblja složilo da su im radni uvjeti i život poboljšani. Čak 83,5% osjeća se više prihvaćenima u društvo i lakše se prilagođavaju drugim ljudima.

Njemačka prihvaća izazov – uvodi četverodnevni radni tjedan

S ciljem da provjeri leži li ponešto istine u unaprijeđenju zdravlja i posla zaposlenika, Njemačka odlučuje uvesti četiri radna dana u tjednu s jednakom plaćom kao i ranije. Uvjerena kako ne može biti na gubitku takvim uvođenjem, kroz veljaču provodi eksperiment u 45 firmi diljem Njemačke. Četverodnevni radni tjedan trajati će 6 mjeseci u svrhu polučivanja rezultata ovakve promjene.

Četverodnevni radni tjedan kao rješenje krize

Njemačka se od 2020. godine bori s gospodarskim poteškoćama zbog pandemije i borbe za prelazak na električna vozila. Unatoč činjenici da  Njemačka, s 34 radna sata ima jedan od najkraćih radnih tjedana, zahtijeva se promjena.

U situaciji u kojoj nedostatak kvalificiranih radnika apelira na firme koje su pod imperativom popunjavanja svojih redova, radnici odlučuju tražiti veće plaće i određenu dozu neovisnosti pri radu. Upravo iz takve neravnoteže nastao je dosad najdulji štrajk Njemačke željeznice (DB) čiji se kraj ne nazire.

Šef utjecajnog GDLa- jasno je naglasio njihove želje za većim plaćama i skraćenim radnim vremenom. Ovakav je štrajk rezultirao javljanjem njemačkih liberala koji vide rješenje u uporabi umjetne inteligencije umjesto strojovođa. 

Ovakav disbalans dovodi do sve većih problema – polovica njemačih firmi ne može popuniti radna mjesta te prestaju tražiti visokoobrazovane radnike u velikim firmama poput softverske SAP SE multinacionalne kompanije. Prema istraživanjima, do 2034. godine Njemačka će izgubiti više od sedam milijuna ljudi zbog sve starije populacije i niskog nataliteta.

Što se očekuje od četverodnevnog radnog tjedna?

Četverodnevni radni tjedan trebao bi označiti veliki povratak entuzijazma i produktivnosti na radna područja. U samom cilju da ojača volju, kvalitetu i suradnju zaposlenika, od četverodnevnog radnog tjedna očekuje se i pozitivan utjecaj na svjetski BDP koji je 2022. bio pogođen niskom produktivnošću Njemačke za čak 9%.

Smanjen broj radnih dana pretpostavlja smanjenje stope anksioznosti na radnom mjestu, kao i povećanje učinkovitosti i pri najzahtijevnijim projektima. Također, smanjen broj radnih dana pretpostavlja i efikasnost ostvarenja privatnih želja i planova zaposlenika koja potom direktno utječu na samu kvalitetu poslovanja.

Je li četverodnevni radni tjedan ostvariv u Hrvatskoj?

O mogućnosti četverodnevnog radnog tjedna raspravlja se i u Hrvatskoj.

Samim uvođenjem remote ili hibridnog načina rada otvara se znatan prostor za eksperiment kojemu se trenutno odlučuje podvrgnuti Njemačka. Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever naglašava da zaposlenici rado ostaju kod poslodavca čije je broj sati smanjen i zauzvrat vjernije i kvalitetnije ispunjavaju svoje poslovne dužnosti.

S druge strane, iako bi smanjen broj radnih dana zasigurno pospješio produktivnost poslovanja, takav model nije moguće primijeniti na svakom vrsti posla, univerzalno. Sindikalist navodi da javni poslovni sektor nije prilagodljiv u jednakoj mjeri kao i privatni. Zdravstvo, školstvo i policija samo su neki od sektora kojima bi takav model predstavljao izazov.

Postoji li u Hrvatskoj nada prijelaza na četverodnevni radni tjedan u budućnosti i kako će se te promjene implementirati?

Skinite aplikaciju Zaposlise.hr i pratite naše vijesti!

The post Četverodnevni radni tjedan – u Njemačkoj appeared first on Zaposlise.hr.

Osjećate li krivnju ako tokom dana niste maksimalno iskoristili svoje vrijeme?

Toksična produktivnost je zapravo pretjerani rad nauštrb drugih aspekata vašeg života. To je hustle culture mindset koji vas gura da uvijek idete ‘stepenicu više’ nego što je potrebno. Iako može biti dobro za vašu karijeru, dugoročno nije dobro za vaše zdravlje.

Kada se forsirate prejako i predugo, lako je početi mjeriti svoju vrijednost s time koliko možete napraviti. Počinjete osjećati krivnju ako ‘trošite’ vrijeme na aktivnosti u kojima se opuštate.

Ovo stanje je – toksična produktivnost.

Kako dolazi do toksične produktivnosti?

Moderno društvo stavlja veliku važnost na produktivnost. Nije teško postati dio toksične produktivnosti i biti pod njenim utjecajem. Čak i kada uzmete vremena od posla, ne možete se opustiti. U mislima vam se vrte konstantne brige vezane uz posao.

Čak i popularni milijunaši i poduzetnici koji su često inspiracija mlađim generacijama, često ističu da nitko nije promijenio svijet radeći samo 40 sati tjedno.

Granica između privatnog i poslovnog života polako nestaje.

Čini se da velika većina nas ima ove simptome, no toksična produktivnost se može preokrenuti na onu pozitivnu. Naime, produktivnost postaje toksična tek kada dopustite da granica između osobne dobrobiti i posla nestane.

Znakovi toksične produktivnosti

• Osjećaj krivnje ako niste napravili dovoljno (iako ste obavili potrebne zadatke)
• Žrtvujete opuštajuće aktivnosti za one ‘produktivne’
• Zanemarujete svoje zdravlje
• Osjećate se anksiozno i depresivno
• ‘Sagorijevanje’ – ne možete više podnositi stres

Kako se oduprijeti toksičnoj produktivnosti?

1. Definirajte jasne granice između privatnog i poslovnog života

Sve prisutniji rad od doma je znatno spojio privatan i poslovan život radnika. Kada bi se mogli zbrojiti sati iščitavanja e-mailova izvan radnog vremena, osoba bi mogla vidjeti koliko joj se slobodno vrijeme smanjilo.

Istraživanje kaže da 35% radnika razmišlja o poslu tokom slobodnog vremena.

Prihvaćanje činjenice da je karijera samo jedan dio vašeg života te ako nešto propustite na poslu, ne reflektira se na vas kao osobu. Možete biti produktivni i predani vašem poslu bez da vaše mentalno i fizičko zdravlje pati.

2. Postavljajte realistične ciljeve

Stvarajte kratkoročne i realistične ciljeve. Rasčlanjivanje velikih zadatka na manje dijelove, znatno umanjuje stres. Također, omogućuje vam da lakše postavljate prioritete te određujete koji su ciljevi smisleni. Kada postavljate neki cilj razmislite jesu li: smisleni, mjerljivi, ostvarivi, važni te imaju li rok.

3. Uzimajte mini pauze između zadataka

Uzimanje pauza tokom dana je važan aspekt produktivnosti. Ako niste vješti u stvaranju slobodnog vremena, postavite si termin ili podsjetnik za odmor na pametnom mobitelu.

Istraživanja dokazuju kako uzimanje malih pauza tokom odrađivanja zadataka povećava produktivnost osobe.

Istraživanje kaže da provođenje vremena na otvorenom samo 29 minuta povećava produktivnost ispitanika za 45%.

4. Uzmite vremena da radite apsolutno ništa

Nakon napornog radnog dana, vrijeme je da budete neproduktivni. Odlazak u šetnju, gledanje filma ili slušanje glazbe daje vam prostora za razmišljanje, inspiraciju i odmor.

Popularni burnout iliti ‘sagorijevanje’ je krajnji rezultat toksične produktivnosti. Stanje potpune fizičke i mentalne iscrpljenosti koje je poznato većini radnika.

Psiholozi ističu kako osobe koje su podložne toksičnoj produktivnosti, sklone su ju koristiti kao svojevrstan način nošenja s problemima koji nisu u njihovoj kontroli.

Primjerice, u razdoblju velikog i stresnog pritiska, osobe često podliježu pretjeranim rutinskim aktivnostima kako bi smetnuli misli sa problema.

5. Smanjite korištenje pametnog mobitela

Lakše reći nego napraviti, zar ne?

No, ako vam pametni mobitel konstantno zvoni, teško je pobjeći od obaveza. A da ne govorimo o društvenim mrežama gdje se osobe vole hvaliti svojom produktivnošću i aktivnostima. Scroll-anje po društvenim medijima može samo povećati osjećaje neadekvatnosti i poticati toksičnu produktivnost.

Postoji velik broj aplikacija koje mogu pomoći smanjiti korištenje pametnog mobitela. Funkcioniraju tako da zaključavaju vaš pametni mobitel ili samo pojedine aplikacije na određeno vremensko razdoblje.

Ili najjednostavnije, stavite pametni mobitel negdje izvan vašeg vida, primjerice u torbu ili u ladicu kako ne bi došli u napast.

Produktivnost je pozitivna stvar. Dok ne prijeđe granicu dobrobiti za zaposlenike.

Kako kažu: ‘work smarter, not harder‘.

Zaprati Zaposlise.hr blog za više novosti.

The post Što je toksična produktivnost i kako je prebroditi? appeared first on Zaposlise.hr.

Iako je četverodnevni radni tjedan prava rijetkost među poslodavcima u Hrvatskoj, sve se više razgovara o uvođenju ove beneficije.

Zanimljivo je da u Velikoj Britaniji 70 kompanija u lipnju započelo probni četverodnevni radni tjedan koji će trajati 6 mjeseci. Djelatnosti koje su u ovom ‘eksperimentu’ su većinom restorani, maloprodaje, dobrotvorne organizacije i marketinške agencije. Naime, zaposlenici imaju jednaku plaću kao i do sada te se procjenjuje da će zadržati istu razinu produktivnosti.

Ovu ‘probu’ četverodnevnog radnog tjedna je pod vodstvom neprofitne organizacije 4 Day Week Global koja se godinama zalaže za smanjenje radnih dana u tjednu.

Motiviraniji, odmorniji i produktivniji zaposlenici

Modernije tvrtke počinju uvoditi četverodnevni radni tjedan kao jednu od pogodnosti za radnike. Ove godine su britanske tvrtke započele takozvani ‘pilot program’ ovakvog modela rada.

Provodi se testiranje ponašanja i zadovoljstva radnika narednih 6 mjeseci kako bi se zaključilo ostaju li produktivni i sretni sa četverodnevnim radnim tjednom.

Prema istraživanjima, nakon pandemije 89% radnika je prijavilo sve lošiju ravnotežu između privatnog i službenog života. Uz to, 62% njih je reklo da su iskusili značajan burnout tokom pandemije.

Već je poznato da je nakon pandemije pokret ‘Velike ostavke’ ili The Great Resignation ohrabrio veliki broj radnika da daju otkaze i zahtijevaju bolje uvjete rada.

Microsoft Japan tvrdi kako je tranzicija na četverodnevni radni tjedan povećalo produktivnost radnika za čak 40%.

Jedno od glavnih razloga za uvođenje četverodnevnog radnog tjedna je čuvanje mentalnog zdravlja radnika. Ideja je da zaposlenici bolje upravljaju i podnose ‘mentalni teret’ svog radnog mjesta.

No, postavlja se glavno pitanje: može li se sav posao odraditi u 4 dana?

Četverodnevni radni tjedan i produktivnost radnika

Jedan dan ‘viška’ za odmor i druženje s obitelji i prijateljima, čini čuda za mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika. Zaposlenici su motiviraniji, manje uzimaju bolovanja i nisu toliko skloni burnout-u.

Škotska, Španjolska, Japan, Island su neke od zemalja koje počinju uvoditi četverodnevni radni tjedan.

Zaposlenici pozitivno reagiraju na činjenicu ako je četverodnevni radni tjedan opcionalan, a ne obvezan. Stoga fleksibilnost je ključ za zadovoljstvo svakog zaposlenika.

Prednosti četverodnevnog radnog tjedna:

• Privlačenje i zadržavanje talenata
• Povećana produktivnost i dobrobit radnika
• Veća motivacija zaposlenika
• Ušteda na troškovima putovanja radnika

Mane četverodnevnog radnog tjedna:

• Konflikti radnika oko rasporeda zadataka
• Dodatni stres oko rokova projekata
• Neki zaposlenici će biti nezadovoljni
• Mogućnost prekovremenog rada

Remote i hibridni način rada donose mnoge benefite, no ne smanjuju takozvano ‘sagorjevanje’ radnika.

Neke djelatnosti bi mogle vrlo brzo prijeći na četverodnevni radni tjedan, dok primjerice proizvodne tvrtke bi imale problema s njegovim uvođenjem. Stoga, uredski radnici imaju veću mogućnost za uvođenjem ovakvog načina rada.

Ovo može biti opasno za poslodavca i rezultirati ogorčenjem nekih radnika. Time bi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna bi trebalo biti na razini cijelog poduzeća.

Četverodnevni radni tjedan kao fleksibilan način rada

Britanci su odličan primjer uvođenja četverodnevnog radnog tjedna. Poslodavci prvo trebaju testirati ovakav način rada te nakon toga vidjeti kako utječe na zadovoljstvo zaposlenika, kupaca i na kraju tvrtke.

U Hrvatskoj ovaj način funkcioniranja tvrtki nije uobičajen. No, marketinške i kreativne agencije su među prvima koji počinju uvoditi četverodnevni radni tjedan.

Model usvojen u Belgiji kaže da radnici mogu odraditi 40 radnih sati tjedno u četiri dana, ali po 10 sati dnevno (umjesto standardnih pet radnih dana s 8 sati dnevnog rada). Istraživanje provedeno u Belgiji kaže kako 81% Belgijanaca dobne skupine 30-44 godine želi raditi četiri dana u tjednu, dok 75% visokoobrazovanih čak želi ovakav model rada.

Isto istraživanje provedeno u Njemačkoj kaže kako čak 71% Nijemaca želi četverodnevni radni tjedan, samo ako broj radnih sati ostane isti.

The post Četverodnevni radni tjedan: benefit ili dodatan stres? appeared first on Zaposlise.hr.

‘Quiet quitting’ ili tiho odustajanje

Novi trend na tržištu rada ‘quiet quitting’, posebice izražen kod mlađih generacija. Sve manji interes za tipičnim ‘9 do 5’ poslovima je ponukao veliki dio novih generacija na ‘tihe otkaze’.

Naime, osobe koje ‘potiho odustaju ‘ od posla, pokazuju niži dodatni angažman oko svojih obveza. To su osobe koje pokazuju nisku razinu motivacije te entuzijazma za radom.

Prema Deloitte-u, 75% gen z-ovaca i 76% milenijalaca bi htjelo raditi na daljinu.

Zaposlenici koji redovito dolaze na posao te obavljaju samo onaj minimum koji se traži od njih. Ovaj trend zagovara manje prekovremene ili dodatan trud. Quiet quitting može biti rezultat frustracije i nezadovoljstva zaposlenika ili pak odluka radnika da želi imati jasnije granice između radnog mjesta i privatnog života.

Glavni kriterij današnjih zaposlenika je razina plaće i ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Zanimljivo je da nakon pandemije brojna istraživanja prikazuju kako je odnos s kolegama među najmanje važnim faktorima za zadovoljstvo na poslu kod mlađih generacija. Nadalje, veliki udio radne snage se više ne želi vraćati na klasična radna mjesta.

Novi modeli rada kao što su digitalni uredi i remote rad su definitivno promjenili stav ljudi prema poslodavcima i radnom mjestu.

Zamah quiet guitting-a

Quiet quitting je trend takozvanog ‘tihog odustajanja’ zaposlenika. Naime, quiet quitting se odnosi na situaciju kada zaposlenik ne daje izravan otkaz, nego odustaje od dodatnog truda kojeg ulaže u posao.

Nedavna istraživanja McKinsey-a, iskazuju kako 40% zaposlenika razmišlja dati otkaz u sljedeća 3-6 mjeseca.

Moglo bi se reći da zaposlenik stvara jaču granicu između osobnog života i poslovnog.

Quiet quitting je dobio i negativnu konotaciju koja kaže da tu praksu koriste zaposlenici koji odrađuju samo minimum, bez posebnog truda ili kreativnosti. No, ne mora značiti da zaposlenik potpuno odustaje od svoje karijere. On samo stvara konkretnu granicu između radnog mjesta i svog privatnog života.

Ovaj trend je proslavio viralni TikTok video koji govori da se ‘quiet quitting’ odnosi na postepeno odustajanje zaposlenika od posla, umjesto naglog napuštanja radnog mjesta.

Prosječna osoba potroši oko 90.000 sati na poslu tokom svog života.

Mnogi su podjelili svoja iskustva u komentarima popularnog TikTok videa. Većina govori kako je posao imao veliki utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Mnogi su rekli kako bi smanjili teret posla, da su prestali raditi prekovremene, upisivati dodatne treninge te su smanjili druženja s kolegama.

Odlučili su se doći na posao i odraditi svoje vrijeme te ne povezivati svoje emocije s radnim mjestom.

Kao rezultat, quiet quitting je simptom kada zaposlenici nisu povezani sa svojim radnim mjestom i nadređenima.

Mlađe generacije i ‘burnout’

Istraživanje Gallupa, kaže da su radnici rođeni 1989. na dalje, iskazali najmanji angažman na radnom mjestu u ovoj godini. Samo 31% mladih radnika je izjavilo da se dodatno angažiralo na svom radnom mjestu.

Mnogi shvaćaju trend quiet quittinga kao prilike za lijenost na poslu. Srž ovog trenda je da ljude potakne da ne rade do trenutka ‘sagorijevanja’ i oštećenja svog zdravlja, nego da odvoje privatan život od poslovnog.

Deloitte istraživanje 2022. o generaciji Z i milenijalcima, govori kako je razina plaća najvažniji razlog zašto su napustili svoj posao.

Mlađe generacije više ne prihvaćaju hustle culture mentalitet. Naime hustle culture zagovara neumoran radi i fokus samo na posao i novac. Većina gen z-ovaca odbija ovakav stil života jer on rezultira tome da se njihov cijeli život vrti oko posla.

45% gen z-ovaca osjeća ‘burnout’ zbog radne okoline, dok 44% njih je dalo otkaz zbog prevelikog pritiska obujma posla, iskazuje poduzeće Deloitte.

Naporna radna etika ili hustle culture je bio način da se zaposlenici istaknu kod poslodavaca. Na kraju se pokazalo kao vrlo neodrživo za mentalno zdravlje zaposlenika.

Za više novosti, zaprati Zaposlise.hr blog.

The post Quiet quitting: tiho odustajanje radnika appeared first on Zaposlise.hr.